Savezno ministarstvo istraživanja odabire: Einsteinov teleskop i IceCube-Gen2 u fokusu!

Savezno ministarstvo istraživanja odabire: Einsteinov teleskop i IceCube-Gen2 u fokusu!

21. srpnja 2025. Federalno ministarstvo istraživanja objavilo je uži izbor za nacionalni proces određivanja prioriteta za opsežne istraživačke infrastrukture. Na ovom popisu nalazi se devet značajnih projekata, uključujući Einsteinov teleskop i proširenje neutrinskog opservatorija IceCube. Sveučilište u Münsteru ima središnju ulogu u oba projekta, što naglašava važnost ovih projekata za njemačko i međunarodno istraživanje.

Proces određivanja prioriteta, koji postoji od 2024. godine, evaluirao je ukupno 32 prijave iz 56 institucija pokrovitelja. Uključivanje u uži izbor signalizira da će se tim projektima dati prednost, čak i ako trenutačno nema obveza financiranja.

Tehnološki napredak u području istraživanja neutrina

Pomoćni objekti Einsteinovog teleskopa uključuju renomirane institucije kao što su Rheinisch-Westfälische Technische Hochschule Aachen, Ruhr University Bochum i Tehničko sveučilište u Dresdenu. Znanstvenici sa Sveučilišta u Münsteru, uključujući prof. dr. Alexandera Kappesa i prof. dr. Christine Thomas, aktivno su uključeni u razvoj teleskopa. Ovo je namijenjeno za omogućavanje detekcije gravitacijskih valova i tako pružanje vrijednih uvida u ponašanje crnih rupa i drugih kozmoloških fenomena.

Proširenje zvjezdarnice IceCube na IceCube-Gen2 također je ključni korak u istraživanju neutrina. IceCube je već otkrio visokoenergetske neutrine iz svemira 2013. godine, označivši početak znanosti o visokoenergetskim neutrinima. Godine 2018. međunarodni tim uspio je identificirati izvor kozmičkog neutrina, što je označilo povijesni napredak.

Očekuje se da će IceCube-Gen2 udeseterostručiti stopu detekcije kozmičkih neutrina. Ovo neće samo unaprijediti istraživanje neutrina, već će također doprinijeti geofizici, glaciologiji i istraživanju klime. Razvoj ovih novih tehnologija mogao bi značajno poboljšati naše razumijevanje visokoenergetskog svemira u nadolazećem desetljeću.

Gravitacijski valovi i njihovo značenje za astronomiju

Istraživanje gravitacijskih valova temelji se na teorijama Alberta Einsteina koje je razvio prije više od 100 godina. Einstein je prepoznao da je gravitacija svojstvo prostora i vremena i da je ne treba promatrati kao klasičnu silu. Materija savija prostor, što je slično djelovanju nevidljive sile. Kada se masivni objekti ubrzavaju, proizvode gravitacijske valove koji putuju brzinom svjetlosti i nakratko mijenjaju prostor.

Mjerenja gravitacijskih valova prvi je put omogućio detektor LIGO u SAD-u. LIGO detektor sastoji se od dvije pravokutne cijevi, svaka dugačke 4 km, koje sadrže laserske zrake, pri čemu valovi uzrokuju privremenu promjenu laserskih zraka. Prva uspješna mjerenja zabilježena su 2015. godine, kada su se dvije crne rupe sudarile na udaljenosti od 1,3 milijarde svjetlosnih godina.

Od jeseni 2023. istraživači se nadaju da će moći primati tjedne signale gravitacijskih valova. Plan je stvoriti globalnu mrežu teleskopa koji će biti upozoreni na takve događaje kako bi se tragalo za vidljivim fenomenima. Ovakav razvoj mogao bi revolucionirati astronomiju gravitacijskih valova i pružiti nove uvide u svemir.

Općenito, ovaj napredak u područjima istraživanja neutrina i gravitacijskih valova pokazuje sve veći pionirski rad znanstvenika u Njemačkoj iu svijetu. Sveučilište u Münsteru i njegovi partneri poduzimaju značajne korake kako bi značajno proširili naše znanje o svemiru.