Euklid: Novo zvjezdano nebo - 26 milijuna galaksija na vidiku!
Sveučilište u Bonnu predstavlja trenutni napredak na svemirskom teleskopu Euclid, koji donosi revoluciju u svemiru i koji je već otkrio 26 milijuna galaksija.

Euklid: Novo zvjezdano nebo - 26 milijuna galaksija na vidiku!
Svemirski teleskop Euclid, lansiran 1. srpnja 2023. iz svemirske luke Cape Canaveral na Floridi, počeo je s redovitim radom i sada je na putu da mapira svemir do neviđenih detalja. S velikim vidnim poljem koje zahvaća 240 puta više od Hubble teleskopa, Euclid će tijekom sljedećih šest godina dobiti ključne nove uvide u tamnu tvar i tamnu energiju.
Euclid je u orbiti oko točke L2 Lagrange, oko 1,5 milijuna kilometara od Zemlje. Nakon 30-dnevnog putovanja do ove ravnotežne točke, teleskop će prikupiti svoje prve podatke pomoću kamere od 600 megapiksela. Ova kamera hvata svjetlost u vidljivom i infracrvenom spektru i stoga može slikati ne samo velike klastere galaksija, već i udaljene planete bez njihove matične zvijezde.
Prvi rezultati i podaci
Od sadašnjeg datuma 19. ožujka 2025. Euclid je već promatrao 2000 kvadratnih stupnjeva neba, što je 14% planiranog područja pokrivanja. Otkriveno je impresivnih 26 milijuna galaksija koje su udaljene do 10,5 milijardi svjetlosnih godina. Kemijska i strukturna svojstva ovih galaksija objedinjena su u početnom katalogu, dok je brzina prijenosa podataka oko 100 gigabajta dnevno, što odgovara otprilike 30 do 40 filmova dnevno.
Početni katalog od preko 380 000 galaksija stvoren je na temelju karakterističnih značajki, a otkriće 500 kandidata za snažno gravitacijsko leće je značajan napredak. Ovi učinci su ključni za proučavanje distribucije tamne tvari u svemiru. Sljedeći korak u misiji je objava prvih kozmoloških podataka u listopadu 2026. godine.
Nova otkrića Euklida
Prve slike, objavljene 7. studenog 2023., pokazuju impresivne strukture i fenomene u svemiru, uključujući klaster galaksija Abell 2390, koji je udaljen oko tri milijarde svjetlosnih godina. Ove slike ne samo da otkrivaju ljepotu svemira, već također pokazuju da je Euklid otkrio više od 1,5 trilijuna zvijezda siročadi u Perzejevom jatu galaksija.
Osim toga, identificirani su i planeti lutalice koji nisu vezani uz određenu zvijezdu. Procjene broja takvih planeta u našoj galaksiji broje se u milijardama. U nadolazećim godinama, Euclid će proučavati vanjska područja zvjezdanih skupova i otkriti nove kuglaste skupove i patuljaste galaksije.
Svojim sveobuhvatnim mjerenjima i prikupljanjem podataka, koje je usporedivo sa prikupljanjem podataka svemirskim teleskopom James Webb, Euclid nudi mogućnost izrade 3D ili 4D karte svemira, zavirujući tako u prošlost prije otprilike deset milijardi godina. Prvi podaci iz istraživanja, koji pokrivaju različite klastere galaksija, aktivne galaktičke jezgre i promjenjive pojave, već pružaju obećavajuću perspektivu za buduća istraživanja.