Europa između Trumpa i smjene vlasti: što se dalje događa?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Klaus Welle raspravljao je o geopolitičkim izazovima Europe pod Trumpom na Sveučilištu u Wittenu. Događaj 30. lipnja 2025.

Klaus Welle diskutierte an der UNI Witten über Europas geopolitische Herausforderungen unter Trump. Veranstaltung am 30.06.2025.
Klaus Welle raspravljao je o geopolitičkim izazovima Europe pod Trumpom na Sveučilištu u Wittenu. Događaj 30. lipnja 2025.

Europa između Trumpa i smjene vlasti: što se dalje događa?

Klaus Welle, bivši glavni tajnik Europskog parlamenta, održao je 30. lipnja 2025. pronicljivo predavanje pod naslovom “Europa – Kako preživjeti u svijetu Donalda Trumpa?” To se dogodilo u sklopu događaja koji je organiziralo Sveučilište Witten/Herdecke u Međunarodnom centru za održivu i pravednu transformaciju [tra:ce]. Welle je analizirao geopolitičku situaciju u Europi, posebice s obzirom na moguću ponovnu predsjedničku dužnost Donalda Trumpa i njezin utjecaj na međunarodne odnose.

Welle je u svom predavanju primijetio alarmantnu promjenu u globalnoj ravnoteži snaga. To prije svega karakterizira slabljenje demokratskih institucija i kombinacija tehnološke, medijske, financijske i političke moći. U tom je kontekstu identificirao deset strukturnih revolucija u američkoj politici koje pokazuju da je Trumpov sustav pod jakim utjecajem političkog planiranja, uz potporu utjecajnih think tankova kao što je Heritage Foundation. Welle je istaknuo da savez između tehnoloških elita i neliberalnih sila potkopava tradicionalne centre moći poput medija i sveučilišta.

Svijet pod Trumpom

Prema Welleu, američka politika predstavlja značajan izazov za međunarodnu suradnju, posebice zbog strančarske vanjske politike i udaljavanja od multilateralnih institucija poput UN-a. Naglasio je: “Svijet Donalda Trumpa je svijet jakih ljudi” i pozvao Europu da se prilagodi ovoj stvarnosti ili razvije vlastite pristupe.

Nasuprot Wellesovim dubinskim analizama, Tagesschau naglašava Trumpovu transakcijsku vanjsku politiku koja je izrazito usmjerena na poslovne pregovore. U ovoj školi mišljenja međunarodna politika se promatra kao natjecanje za resurse, pri čemu često prevladava zakon jačeg. Ovaj pristup je vidljiv u Trumpovoj politici, gdje se savezi sklapaju samo za određene poslove, bez dugoročnih obveza.

Donald Trump više je puta jasno dao do znanja da želi voditi SAD kao posao, što se odražava u njegovom pregovaračkom stilu koji opisuje kao jednostavan i izravan. Ovaj transakcijski pristup mogao bi imati daljnje implikacije na međunarodne odnose, posebice kroz neizvjesnost uzrokovanu Trumpovim odbijanjem preuzeti obvezujuće obveze prema jamstvu pomoći NATO-a.

Izazovi za Europu

Neizvjesnosti u američkoj politici pod Trumpom također bi mogle rezultirati destabilizacijom svjetskog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata. Stručnjaci sumnjaju da bi SAD imao koristi od razlaza sa starim saveznicima. Sa svoje strane, države poput Rusije i Kine mogle bi nastaviti slijediti vlastite interese, bez obzira na američke ponude. Ovi razvoji događaja naglašavaju krhkost geopolitičke klime koju pokreće Trump.

Uz izazove koji proizlaze iz Trumpove politike, Zaklada za znanost i politiku (SWP) provodi različite studije kako bi ispitala strateško rivalstvo između SAD-a i Kine te reakcije EU-a na promjenjivi globalni poredak. Studija SWP-a “Strateška autonomija Europe” Barbare Lippert i Volkera Perthesa razmatra odgovore na nove ovisnosti i izazove koje stvaraju sile u usponu.

Cijela rasprava koja je uslijedila nakon Wellesova govora pokazala je da je publika bila i uzbuđena i nadahnuta. Postavljena su pitanja o osiguravanju demokracije i društvene kohezije u Europi i postalo je jasno da se Europa suočava s potrebom jačanja svojih vojnih i gospodarskih kapaciteta u uvjetima ekstremnijih geopolitičkih kretanja. Predavanje Klausa Wellea ne samo da je osvijetlilo izazove pod Trumpovim predsjedanjem, već je na površinu izbacilo hitne izazove za Europu u sve polariziranijem svijetu.