Toplina i hladnoća: Profesor iz Duisburga istražuje sociologiju znojenja

Toplina i hladnoća: Profesor iz Duisburga istražuje sociologiju znojenja

Dana 28. travnja 2025. Elena Beregow imenovana je mlađom profesoricom na Sveučilištu Duisburg-Essen, gdje radi na Visokoj školi za društvene i humanističke znanosti. Njezin fokus je na takozvanoj "sociologiji znojenja", interdisciplinarnom projektu koji ispituje pitanja o tome tko, kada, gdje i zašto se ljudi znoje. Ovo istraživanje ima izravnu vezu ne samo s porastom temperatura uslijed klimatskih promjena, već i s društvenim nejednakostima u pristupu hlađenju i ranjivosti različitih skupina stanovništva.

Beregow objašnjava da klimatska kriza povećava toplinske razlike u društvu i može povećati ranjivost određenih skupina. Njegov je cilj analizirati moderni ideal hladnoće, kontrole i udaljenosti u okruženju koje sve više karakteriziraju toplinski valovi. Njezin pristup uključuje i kulturno-povijesnu i senzorno-sociološku perspektivu te se bavi obrascima interpretacije znojenja u različitim društvenim kontekstima, kao što su fitness studiji, saune, pop kultura i svakodnevni život.

Interdisciplinarna suradnja i međunarodna suradnja

Beregow aktivno teži interdisciplinarnoj razmjeni i dobro koristi uvjete koledža. Planira međunarodnu suradnju, uključujući Heat Lab na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu (UCLA). Posebno vrijednim smatra uključivanje perspektiva s globalnog juga. Prethodno je radila na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu (2020.-2025.) i na Sveučilištu u Hamburgu (2015.-2020.). Njezina disertacija o toplinskim brojkama u društvenoj teoriji nagrađena je nagradom za disertaciju Sekcije za sociološku teoriju DGS-a 2022.

Povećane temperature koje se već osjećaju u Njemačkoj zbog klimatskih promjena čine njihovo istraživanje još hitnijim. Klimatske promjene, koje u mnogim mjestima postaju vidljive tijekom vrućih i suhih ljeta, dovele su do povećane svijesti u njemačkom društvu. Neuobičajeno visoke temperature, poput rekordnih preko 30 stupnjeva Celzijevih u 2019., postale su norma, a ekstremni događaji poput toplinskih valova, jakih kiša i suša sve su češći.

Posljedice klimatskih promjena u Njemačkoj

Ove promjene imaju dubok utjecaj na društvo. Prema Institutu Robert Koch, samo u Berlinu i Hessenu u ljeto 2018. bilo je 1200 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Poljoprivreda također pati od propadanja usjeva kao posljedice suše koja je u tijeku. Ekstremne vremenske prilike ne samo da uzrokuju preuranjene smrti, već također mogu utjecati na ekonomsko blagostanje i stvoriti infrastrukturne probleme. Gradovi, na primjer, hitno trebaju mjere za osiguranje zaštite od poplava i zaštite od sunca.

Savezna vlada predstavila je Njemačku strategiju prilagodbe klimatskim promjenama (DAS) 2008. godine, koja predstavlja temeljni dokument za mnoge mjere prilagodbe. Mjere prilagodbe su bitne, pogotovo jer klimatske promjene postupno napreduju unatoč uspješnim mjerama zaštite klime. Stručnjaci ističu da je prevencija isplativija od naknadnog saniranja štete te da prilagodba i zaštita klime trebaju ići ruku pod ruku.

Istraživanje Elene Beregow moglo bi dati presudan doprinos razvoju dubljeg razumijevanja društvenih implikacija klimatskih promjena. S jasnim fokusom na društvene dimenzije znojenja u svijetu koji se zagrijava, daje vrijedan doprinos raspravi o klimatskim promjenama i društvenoj nejednakosti.

Dodatne informacije o učincima klimatskih promjena u Njemačkoj, potrebnim mjerama prilagodbe i ulozi gradova možete pronaći na Okruženje u učionici i specifičnije aspekte društvene nejednakosti OEGS.