Kava ili čaj: Što doista štiti našu inteligenciju dok starimo?

Kava ili čaj: Što doista štiti našu inteligenciju dok starimo?

3. travnja 2025. istraživanje na Ruhrskom sveučilištu Bochum predstavilo je uzbudljivu studiju koja se bavi značenjem jezika u izvještajima o pamćenju. Prof. dr. Kristina Liefke, voditeljica katedre za filozofiju informacija i komunikacija, vodi istraživačku grupu koja ispituje skrivene informacije u svakodnevnim rečenicama. Primjer iz njezina područja istraživanja pokazuje da rečenica “Mia više ne pije kavu” može sadržavati dublja značenja koja ovise o kontekstu i govorniku. Ova analiza jezika ima potencijalno važne implikacije za razne discipline, uključujući psihologiju i pravo.

Konkretno, grupa je razvila tezu da postoje lingvistički tragovi koji upućuju na osobno iskustvo. Dakle, riječ "kako" se smatra ključem za razumijevanje. Primjer to ilustrira: “Sjećam se da je baka prošle godine plivala u moru” upućuje na osobno sjećanje, dok se izjava “Znam da je baka prošle godine plivala u moru” više odnosi na rekla-kazala. U online studiji, 60 sudionika ocijenilo je uvjerljivost iskustava o kojima su izvještavali izmišljeni mladi ljudi, Crveni i Plavi. Rezultati pokazuju da se izjave ljudi koji nisu bili izravno uključeni u događaj smatraju manje vjerodostojnima.

Složenost dešifriranja sjećanja

Kristina Liefke objašnjava da sam odabir riječi nije dovoljan da bi se jasno odredilo osobno iskustvo govornika. Buduće studije će razmotriti dodatne pokazatelje kao što su emocionalni izrazi i promjene u vremenu pripovijedanja. Istraživanje bi potencijalno moglo biti primjenjivo u sudskim slučajevima, ali predstavlja složene izazove za znanstvenike. Ono što je iznenađujuće je da se fraze poput "Sjećam se" često koriste u nesigurnim sjećanjima. To postavlja pitanja o pouzdanosti takvih izjava.

U posve drugačijem kontekstu istraživanja promatraju i konzumaciju kave i čaja te njihov utjecaj na kognitivne sposobnosti. Studija predstavljena na Međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge 2024. pokazuje da je konzumacija više od tri šalice kave dnevno povezana s bržim kognitivnim padom. Umjerena konzumacija, s druge strane, smatra se bezopasnom i čak bi mogla imati zaštitni učinak. Dr. Kelsey R. Sewell, jedan od odgovornih istraživača, kaže da je kava jedno od najkonzumiranijih pića u svijetu. Bioaktivni spojevi u kavi, poput kofeina i klorogenske kiseline, potencijalno mogu imati pozitivne učinke na različite aspekte zdravlja, uključujući rizik od moždanog udara, zatajenja srca, pa čak i Alzheimerove bolesti.

Odnosi između konzumacije kave i čaja

Kognitivne funkcije procijenjene su na uzorku od 8451 kognitivno neoštećene odrasle osobe starije od 60 godina, i na početku i na kontrolnim posjetima. Rezultati upućuju na to da su ljudi s velikom konzumacijom kave pretrpjeli najveći pad fluidne inteligencije, dok umjerena konzumacija može usporiti pad. Među onima koji piju čaj, pad je bio veći za one koji nisu grešnici nego za umjerenu ili visoku konzumaciju.

• 18% der Teilnehmer konsumierten mindestens 4 Tassen Kaffee täglich (hoher Konsum).
• 58% tranken 1-3 Tassen (mäßiger Konsum).
• 25% konsumierten keinen Kaffee.

Međutim, studija je imala neka ograničenja, uključujući moguću pristranost u samoprijavljenom korištenju i nedostatak podataka o korištenju u srednjim godinama. Posebna se pozornost pridaje konzumaciji nikotina, što bi moglo biti uključeno u daljnja istraživanja.

Kombinacija istraživanja jezika i prehrane pruža višestruki uvid u složen odnos između kognitivnih procesa i našeg svakodnevnog života, pri čemu oba područja pružaju duboko razumijevanje ljudskog iskustva i ponašanja.

Za više informacija o učincima konzumacije kave na kognitivne funkcije pročitajte detaljnu studiju Medscape. A za više o istraživanju skrivenih poruka u izvješćima o pamćenju, posjetite web stranicu Sveučilište Ruhr Bochum.