Zaštita klime u zdravstvenom sustavu: Bolnice pod pritiskom!

Zaštita klime u zdravstvenom sustavu: Bolnice pod pritiskom!

Nova studija autora Sveučilište Witten/Herdecke ispituje učinkovite strategije zaštite klime u njemačkim bolnicama i pokazuje njihovu važnu ulogu u zdravstvenom sustavu. Utvrđeno je da ove institucije nisu samo veliki potrošači energije, već i značajno pridonose emisiji stakleničkih plinova. Studija, koja uključuje nacionalnu internetsku anketu o bolničkom menadžmentu, naglašava ključnu ulogu bolničkog menadžmenta u uspješnom procesu mjera zaštite klime. Lara Schmidt i prof. dr. Sabine Bohnet-Joschko vodile su studiju, koja je identificirala četiri tipa bolnica: "ambiciozne pridošlice" i "dobro pozicionirani stručnjaci". Potonji imaju institucionaliziranu zaštitu klime i karakterizirani su strateškim upravljanjem.

Rezultati pokazuju da su jasni prioriteti i transparentna komunikacija menadžmenta nužni za motiviranje zaposlenika i provedbu učinkovitih mjera. Međutim, prema studiji, te strategije moraju biti čvršće ukorijenjene u svakodnevnoj kliničkoj praksi, posebno u svjetlu sve većih regulatornih zahtjeva.

Potreba za djelovanjem u njemačkom zdravstvenom sustavu

The Njemačko bolničko društvo izvješćuje o opsežnom istraživačkom projektu provedenom između travnja 2021. i srpnja 2022. za analizu potrošnje resursa u njemačkim bolnicama. Uključene su 263 bolnice koje su se bavile ključnim temama kao što su gospodarenje energijom i gospodarenje otpadom. Istraga je pružila prvi uvid u podatke relevantne za klimu i energiju iz njemačkih bolnica i ujedno otkrila potrebu za djelovanjem. Preko 100 identificiranih mjera zaštite klime nudi praktične mogućnosti provedbe za smanjenje emisije CO2.

Istraživači su otkrili da oko 5% stakleničkih plinova diljem zemlje nastaje u zdravstvenom sektoru, pri čemu bolnice čine značajan udio u tome. Stoga se preporuča proširiti mjere zaštite klime, posebice u tehničkim sustavima i opskrbi toplinom.

Klimatska neutralnost do 2030

Na 125. Dan njemačke medicine Naglašena je hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinova u zdravstvenom sektoru. Delegati pozivaju na obvezujući cilj klimatske neutralnosti za cijeli sektor do 2030. Važne mjere koje se moraju poduzeti u tom kontekstu su stvaranje pravnog okvira i imenovanje predstavnika za klimu. Deklaracije kao što je “Klimatski neutralna njemačka liječnička udruga do 2030.” dio su tih nastojanja.

Provedba mjera zaštite klime također uključuje korištenje tvari koje štede resurse, izmjenu klimatski štetnih anestetičkih plinova i promicanje održive prehrane u kantinama. Također se predlaže pokretanje pilot projekata za povećanje održivosti i informiranje pacijenata o zdravstvenim posljedicama klimatskih promjena.

Zdravstvene posljedice klimatskih promjena predstavljaju ključni izazov, a mnoge zdravstvene ustanove nisu adekvatno opremljene za suočavanje s ekstremnim vremenskim prilikama. Za prevladavanje ovih izazova potrebna su značajna financijska sredstva za provedbu mjera prilagodbe u zdravstvenim ustanovama. Stručnjaci se slažu: Zaštitom klime u zdravstvenom sustavu treba se pozabaviti sada.