Suche
Mein Konto
Mitohondriji u starijoj dobi: Kako se možemo boriti protiv kronične upale!
Nova studija na Institutu Max Planck i CECAD-u na Sveučilištu u Kölnu baca svjetlo na ulogu mitohondrijske DNK u upalama u starijoj dobi.
Mitohondriji u starijoj dobi: Kako se možemo boriti protiv kronične upale!
Kronična upala predstavlja sve češći izazov, osobito kako starimo. U nedavnoj studiji Instituta Max Planck za biologiju starenja, u Priroda objavljena, otkrivene su ključne veze između mitohondrijske DNK i upalnih procesa. Istraživači su identificirali neravnotežu u nukleotidima, građevnim blokovima DNA i RNA, kao jedan od glavnih uzroka ovih upalnih reakcija. Konkretno, curenje mitohondrijske DNA iz mitohondrija prepoznato je kao katalizator upale.
Mitohondriji, koji se često nazivaju "elektranama stanica", ne samo da daju energiju u obliku adenozin trifosfata (ATP), već također igraju bitnu ulogu u regulaciji upale. Nalaze se u svim stanicama tijela i imaju svoj DNK, što ih čini jedinstvenima u njihovoj funkciji. Nedostatak gradivnih blokova DNA u stanici dovodi do nestabilne mitohondrijske DNA, čije nepravilno širenje dovodi do upalne reakcije. Ovo otkriće otvara nove terapijske mogućnosti za ublažavanje upala povezanih s starenjem.
Mitohondrijska disfunkcija i upala
Istraživači s Instituta Max Planck također su proučavali mitohondrijski protein YME1L, koji je povezan s otpuštanjem mitohondrijske DNK. Njihovi rezultati pokazuju da u stanicama koje rade bez YME1L dolazi do ubrzanog oslobađanja mitohondrijske DNK i povezanog pojačanog imunološkog odgovora. To ukazuje na to da nedostatak gradivnih blokova DNK može uzrokovati reakcije slične onima koje uzrokuju bakterijske ili virusne infekcije. Dodatak građevnih blokova DNK izvana mogao bi spriječiti ove upalne reakcije.
Prateći model miša istaknuo je opasnosti od preobilja građevnih blokova RNA, što može dovesti do ubrzanog upalnog odgovora i čak ranije smrti. Ova otkrića jasno pokazuju da bi mitohondriji mogli igrati ključnu ulogu u procesu starenja i razvoju bolesti povezanih s kroničnom upalom, kao što su kardiovaskularne bolesti ili neurodegenerativni poremećaji.
Terapijski pristupi i perspektive u budućnosti
Već postoje terapijski pristupi usmjereni na liječenje mitohondrijskih bolesti. Međutim, ostaje nejasno jesu li ove terapije također učinkovite protiv upala povezanih sa starenjem. Međutim, istraživači vide metabolizam gradivnih blokova DNK kao polje koje obećava za buduće tretmane, jer bi mogli biti uključeni u razne upalne bolesti. Veza između mitohondrijske DNK i bolesti kao što su Alzheimerova bolest, reumatoidni artritis, pretilost i rak mogla bi otvoriti nove puteve za terapijske strategije.
Osim toga, sve se više istražuje uloga mitohondrija kao imunološkog regulatora. Oni šalju signale koji pokreću imunološke reakcije, osobito u slučaju oštećenja stanica ili infekcije. Ti signali uključuju, između ostalog, mitohondrijsku DNK i reaktivne kisikove vrste, čija je regulacija ključna za zdravlje. Prirodni i terapijski pristupi koji su već dostupni uključuju ciljanu prehranu s antioksidativnim aktivnim sastojcima i redovitu tjelesnu aktivnost koja podržava funkcije mitohondrija.
Zaključno, trenutni rezultati istraživanja ne samo da proširuju razumijevanje mehanizama kronične upale, već nude i novu nadu za obećavajuće terapijske mogućnosti. Briga za mitohondrije mogla bi dati presudan doprinos dugoročnom zdravlju.