Nova studija otkriva neuspjeh istrage slučaja ubojstva NSU-a

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Profesorica dr. Charlotte Schmitt-Leonardy sa Sveučilišta Bielefeld istražuje seriju ubojstava NSU-a i pogreške u istrazi u slučaju Taşköprü.

Professorin Dr. Charlotte Schmitt-Leonardy von der Uni Bielefeld forscht zur NSU-Mordserie und den Ermittlungsfehlern im Fall Taşköprü.
Profesorica dr. Charlotte Schmitt-Leonardy sa Sveučilišta Bielefeld istražuje seriju ubojstava NSU-a i pogreške u istrazi u slučaju Taşköprü.

Nova studija otkriva neuspjeh istrage slučaja ubojstva NSU-a

Profesorica dr. Charlotte Schmitt-Leonardy sa Sveučilišta Bielefeld dio je interdisciplinarne istraživačke grupe koja se bavi policijskom i pravosudnom istragom NSU-ovog ubojstva Süleymana Taşköprüa. Ubojstvo se dogodilo 27. lipnja 2001. u Hamburgu. Ovu studiju naručilo je građanstvo Hamburga i cilj joj je razumjeti propuštene prilike za pojašnjenje i sustavne nedostatke istraga u to vrijeme. Društvo mora učiti iz prošlosti kako bi smanjilo rizik od ponavljanja, objašnjava dr. Schmitt Leonardy.

Istraživačka grupa sastoji se od članova iz različitih akademskih institucija iz Bochuma, Berlina, Bielefelda i Konstanza. Njezin fokus je na organizacijskim i društvenim čimbenicima koji su doveli do pogrešnih procjena istražnih tijela. NSU, ​​desničarska ekstremistička teroristička skupina, jedna je od najozbiljnijih serija ubojstava u njemačkoj povijesti, s devet rasno motiviranih ubojstava poduzetnika migrantskog porijekla izvršenih između 2000. i 2006. Osam od tih žrtava došlo je iz Turske, a jedna iz Grčke.

NSU serija o ubojstvima

NSU serija ubojstava također se naziva "Kebab Murders" ili "Bosporus Murder Series", izrazi koji su kritizirani kao obmanjujući i diskriminirajući. Ubojstva su se događala u razdoblju od šest godina, bez nekog redovnog ritma. Započeli su ubojstvom Envera Şimşeka 9. rujna 2000. u Nürnbergu, a završili ubojstvom Halita Yozgata 6. travnja 2006. u Kasselu. Žrtve su često radile u malim trgovinama i bile su sustavno proganjane na temelju svog podrijetla.

Godinama su istrage bile usmjerene gotovo isključivo na žrtve i njihovu okolinu, dok se motivi desnoekstremističkih počinitelja gotovo da i nisu uzimali u obzir. Kritičari, posebno rodbina žrtava, kritizirali su ovu jednostranu perspektivu. Bilo je više od 3500 tragova i 11 000 ljudi koje je trebalo provjeriti u istrazi, ali je ključni trag ostao nepoznat sve dok se NSU nije razotkrio 2011.

Istraživanja i obrade

Glavni akteri NSU-a, Uwe Mundlos i Uwe Böhnhardt, počinili su samoubojstvo 4. studenog 2011., dok se Beate Zschäpe predala policiji 8. studenog 2011. Zschäpe je optužena u suđenju NSU-u koje je počelo u svibnju 2013., zajedno s četvoricom navodnih pomagača. Naposljetku, sva petorica su osuđena u srpnju 2018., a Zschäpe je dobio doživotnu kaznu zatvora.

Nakon što je NSU razotkriven kao desničarska ekstremistička skupina, ubojstva koja su prethodno klasificirana kao "ubojstva na ćevapima" klasificirana su kao rasno motivirana djela. U godinama koje su uslijedile održani su brojni javni prosvjedi i komemorativni događaji u spomen na žrtve. Spomen-ploče postavljene su na raznim mjestima gdje su se dogodila ubojstva, a neka od tih mjesta su vandalizirana između 2010. i 2018. godine.

Interdisciplinarna istraživačka skupina Dr. Schmitt-Leonardy procjenjuje sve dostupne datoteke, dokumente i skupove podataka kako bi nacrtala sveobuhvatnu sliku neuspjelih istraga i razvila preventivne mjere za budućnost. Parlamentarni savjetodavni odbor prati projekt kako bi se osiguralo da se rezultatima istraživanja prida potreban politički značaj.