Nova stolica za dječju psihologiju: Möllmann se bori protiv tjelesne dismorfije!

Nova stolica za dječju psihologiju: Möllmann se bori protiv tjelesne dismorfije!

Danas se mnoga djeca i mladi bore s iskrivljenom slikom o sebi koja je oblikovana raznim društvenim i medijskim utjecajima. Prof. dr. Anne Möllmann, koja je imenovana profesoricom kliničke dječje i adolescentne psihologije na Sveučilištu Witten/Herdecke, fokusira svoje istraživanje na tjelesne dismorfne poremećaje. Ovi se poremećaji manifestiraju kada se oboljeli usredotoče na uočene nedostatke i postanu uvjereni da su neprihvatljivi. U svom trenutnom istraživačkom projektu istražuje kako se negativne slike tijela mogu prepoznati i liječiti u ranoj fazi. Koriste se različite metode, poput upitnika, praćenja očiju i sustava za snimanje pokreta, kako bi se dobio detaljan uvid u percepciju pogođenih. Möllmann naglašava da su emocionalne reakcije na negativnu sliku tijela često praćene nesigurnošću, sramom i gađenjem te mogu značajno utjecati na kvalitetu života.

Središnji aspekt istraživanja je stjecanje razumijevanja kada samopoimanje postaje iskrivljeno i kako to iskrivljenje utječe na mentalnu bolest. Poremećaji slike o tijelu posebno su česti kod adolescenata, koji u pubertetu često razvijaju snažan osjećaj nezadovoljstva svojim izgledom. Ovo nezadovoljstvo je značajno pojačano korištenjem društvenih medija koji promoviraju idealizirane slike tijela. Izvješće [wer.de] pokazuje da 11% mladih pokazuje znakove problematičnog ponašanja kada su u pitanju društveni mediji, pri čemu je udio djevojčica 13% veći od dječaka (9%). Jedna od tri mlade osobe stalno je u kontaktu s prijateljima na internetu, što dodatno povećava pritisak da se prilagodi idealnoj slici.

Čimbenici rizika i pristupi pomoći

Nezadovoljstvo vlastitim tijelom može imati ozbiljne posljedice. Rizici se kreću od razvoja poremećaja prehrane kao što su anoreksija i bulimija do tjelesne dismorfije. Prema [psychotherapy.tools], ovi su problemi usko povezani s zlostavljanjem i društvenim pritiskom, koji su značajni čimbenici rizika. Isto tako, obitelj igra ključnu ulogu u razvoju samopoštovanja. Roditelji mogu imati pozitivan utjecaj odnoseći se prema vlastitom tijelu s poštovanjem i postavljajući zdrave uzore.

Kako bi pomogli djeci i mladima da razviju pozitivnu sliku o tijelu, stručnjaci predlažu nekoliko vježbi: One uključuju brigu o sebi kroz zdravu prehranu bez pritiska za izvođenjem, postavljanje granica kada doživljavaju neugodne tjelesne osjećaje i promicanje svjesnosti o tijelu bez predrasuda putem dodira. Ove metode imaju za cilj pomoći u jačanju samopoštovanja i suprotstaviti se nerealnim idealima ljepote.

Priprema za izazove digitalnog svijeta

Izazovi koje sa sobom nosi digitalni svijet su ogromni. Prof. dr. Möllmann stoga planira ciljane ponude u psihoterapijskoj ambulanti za djecu i mlade u Centru za mentalno zdravlje i psihoterapiju (ZPP) kako bi im pružio podršku u tom pogledu. U svom predavanju veliku važnost pridaje prevenciji i psihoterapiji prilagođenoj djeci prakticirajući s učenicima izgradnju povjerenja u terapijski rad.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u izvješću naglašava potrebu za medijskom pismenošću. Dr. Hans Henri P. Kluge naglašava da intervencije trebaju biti primjerene dobi, spolu i kulturološki prilagođene. WHO također poziva na veća ulaganja u školska okruženja koja promiču zdravlje i osposobljavanje edukatora i zdravstvenih djelatnika za podršku digitalnim vještinama. Cilj je omogućiti djeci i mladima da donose informirane odluke o svojim aktivnostima na internetu i tako zaštititi svoju dobrobit.