Zbogom problemima s leđima: vježbanje je ključ zdrave kralježnice!

Zbogom problemima s leđima: vježbanje je ključ zdrave kralježnice!

Bol u leđima vrlo je raširen problem u Njemačkoj, s kojim se mnogi ljudi često aktivno bave tek kada su sami pogođeni. Prema procjenama, do 85 posto Nijemaca tijekom života osjeti bolove u leđima. Prof. dr. Heiko Wagner, znanstvenik za vježbanje na Sveučilištu u Münsteru, ističe da je vježbanje jedna od najučinkovitijih mjera za ublažavanje i sprječavanje bolova u leđima. Održavanje aktivnosti ključno je za jačanje leđnih mišića i stabilizaciju kralježnice, što može značajno smanjiti bolne simptome. To se može dogoditi kroz sportske aktivnosti kao i kroz svakodnevne pokrete, poput šetnje ili gimnastike. Prema Wagneru u izvješću, nije apsolutno potrebno posjećivati ​​teretanu kako bi se postigao pozitivan učinak uni-muenster.de.

“Dan zdravlja leđa” obilježava se svake godine 15. ožujka kako bi se promicala svijest o važnosti zdravih leđa. Središnji aspekt edukacije je da se bol u leđima često javlja kratkotrajno iu mnogim slučajevima nestaje nakon samo nekoliko dana bez posebne medicinske intervencije. Međutim, oko 20 posto oboljelih pati od kroničnih bolova u leđima koji traju više od šest mjeseci. Uzroci kronične boli u leđima često su nedostatak tjelovježbe i psihološki čimbenici kao što su stres i depresija.

Čimbenici rizika i psihološke dimenzije

Strah od boli može narušiti motoričku kontrolu i dovesti do lošeg držanja tijela, stvarajući začarani krug. Neusklađenosti u tijelu ne samo da mogu uzrokovati nove probleme, već mogu i pojačati kroničnu bol. Wagner objašnjava da psihološki čimbenici mogu značajno utjecati na doživljaj boli, zbog čega je važno birati aktivnosti koje donose zadovoljstvo i time potiču ublažavanje boli. Ova su otkrića osobito relevantna za ljude koji se odmaraju zbog straha od boli, što zauzvrat povećava rizik od kronične boli u leđima, kao što je aok.de naglašeno.

Prevencija bolova u leđima je ključna jer ne samo da smanjuje kvalitetu života, već također podrazumijeva visoke društvene troškove. Bol u leđima uzrokuje više godina invaliditeta nego bilo koja druga bolest. Prevenciju treba podijeliti u različite kategorije: primarna prevencija ima za cilj spriječiti bolove u leđima u djetinjstvu i adolescenciji, dok sekundarna prevencija ima za cilj izbjeći kronizaciju akutne boli. Psihološke varijable ovdje igraju presudnu ulogu. Tercijarna prevencija trebala bi biti usmjerena na sprječavanje posljedica i recidiva.

Višefaktorski pristupi prevenciji

Bol u leđima ima multifaktorijalnu genezu; to znači da se ne mogu povezati s jednim uzrokom. Mehanički stres u kombinaciji s psihosocijalnim zahtjevima uobičajeni su okidači. Kako bi se tome suprotstavilo, preporuča se korištenje metoda kao što je biofeedback, koji omogućuje mjerenje fizioloških parametara u stvarnom vremenu i daje povratnu informaciju o percepciji vlastitog tijela. Ovaj se pristup može integrirati u multimodalne programe prevencije kako bi se poboljšala samoučinkovitost i kontrola reakcija oboljelih. Korištenje tehnologija analize podataka moglo bi dodatno unaprijediti razvoj individualiziranih strategija prevencije, objašnjava članak sportaerztezeitung.com.

Ukratko, može se reći da su integracija tjelesne aktivnosti u svakodnevni život i svijest o psihičkim utjecajima ključni elementi u borbi protiv bolova u leđima. Proaktivan pristup ne samo da može ublažiti akutne simptome, već i dugoročno dovesti do boljeg zdravlja leđa. Ostaje za nadati se da će pojačan edukativni rad omogućiti da sve više ljudi preuzme odgovornost za zdravlje svojih leđa.