Mentalno zdravlje u Njemačkoj: brige, usamljenost i nada!

Mentalno zdravlje u Njemačkoj: brige, usamljenost i nada!

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada. Povodom ovog dana, njemački zdravstveni barometar nedavno je objavio aktualne podatke o mentalnom zdravlju u Njemačkoj. Preko 25.000 odraslih osoba u dobi od 18 i više godina sudjelovalo je u online anketama koje je proveo Njemački centar za mentalno zdravlje (DZPG) razvijeni su u Bochum-Marburgu. Koordinacija je bila u Centru za istraživanje i liječenje mentalnog zdravlja (FBZ) na Sveučilištu Ruhr Bochum.

Podaci istraživanja pokazuju da mnogi ljudi prijavljuju stabilno zadovoljstvo životom i visoku razinu mentalnog blagostanja. Usprkos tome, tegobe povezane sa stresom, kao i depresivno raspoloženje i simptomi anksioznosti su široko rasprostranjeni. Iako su prosječne vrijednosti u “normalnom” rasponu, mnogi ispitanici pokazuju povećan stres. Zanimljivo je da je došlo do blagog porasta negativnih simptoma između rujna 2024. i srpnja 2025.

Demografske razlike i pritisci

Rezultati istraživanja također otkrivaju značajne demografske razlike. Žene navode veći psihički stres i niže zadovoljstvo životom u usporedbi s muškarcima. Osim toga, najizloženiji su mladi do 20 godina, dok su najmanje stariji od 80 godina.

Posebno su uočljive regionalne razlike. Saarland pokazuje najniže blagostanje, dok Berlin ima najveće zadovoljstvo životom, ali također pati od najviših razina anksioznosti. Donja Saska najviše je pogođena stresom i depresijom.

Preporuke za podršku mentalnom zdravlju

U cilju promicanja mentalnog zdravlja stanovništva donosi se nekoliko preporuka. To uključuje redovitu tjelovježbu od najmanje 30 minuta dnevno i smanjenje vremena provedenog pred ekranom za 30 do 60 minuta dnevno. Osim toga, bitni su dovoljno sna u točno određeno vrijeme, zdrava prehrana, osobni kontakti i mali odmori u svakodnevnom životu.

Osim toga, stručnjaci apeliraju na političare i društvo da omoguće više besplatnih sportskih i slobodnih aktivnosti, posebice ženama i mladima. Dizajn javnih prostora trebao bi promovirati društvene susrete. Konačno, potrebne su ciljane obrazovne mjere o mentalnom zdravlju i medijskoj pismenosti u školama i na radnom mjestu.

Povećanje svijesti i izazovi

Pozornost javnosti na mentalno zdravlje značajno je porasla. Prema jednoj analizi, Nijemce najviše zabrinjavaju sve veći troškovi života, a zatim država preplavljena izbjeglicama. Ove brige utječu na profesionalni i osobni život ljudi te imaju negativan učinak na njihovo mentalno zdravlje.

Godine 2024. 54% mladih odraslih osoba u Njemačkoj patilo je od mentalnih bolesti, dok je usamljenost bila 43% u dobnoj skupini od 14 do 24 godine i 46% u dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Ono što je zapanjujuće jest da samo 16% osoba u dobi od 65 do 74 godine smatra usamljenost stresnom. Muškarci rjeđe govore o svojim psihičkim problemima, dok žene brže traže stručnu pomoć i češće su nesposobne za rad zbog psihičkih bolesti.

Osim toga, situaciju otežavaju duga čekanja na mjesta za terapiju. Broj neprijavljenih slučajeva psiholoških problema i dalje je visok, posebice jer su suicidalne misli i ovisnosti češće kod muškaraca. U 2022. bilo je gotovo 7500 samoubojstava među muškarcima, u usporedbi s oko 2800 među ženama.

U tom kontekstu socijalno psihijatrijska služba nudi besplatne savjete i pomoć osobama s psihičkim problemima. Zdravstveni barometar služi kao sustav ranog upozorenja za prepoznavanje rizičnih skupina i omogućuje građanima sudjelovanje u anketama o mentalnom zdravlju putem interneta. Izazov ostaje učinkovito rješavanje rastućeg psihološkog stresa u društvu kako bi se na održiv način promicala dobrobit stanovništva.