Društvene mreže: Opasnosti za mentalno zdravlje mladih!

Društvene mreže: Opasnosti za mentalno zdravlje mladih!

Nacionalna akademija znanosti Leopoldina objavila je 13. kolovoza 2025. veliki dokument za raspravu pod naslovom “Društveni mediji i mentalno zdravlje djece i adolescenata”. Ovo dokumentira svakodnevnu upotrebu društvenih medija od strane mnoge djece i mladih u Njemačkoj i govori o opasnostima povezanim s tim. Autori upozoravaju na rizično i ovisničko ponašanje te ističu pozitivne i negativne učinke na psihičko, emocionalno i socijalno blagostanje.

Pozitivne stvari mogu proizaći iz društvene interakcije na ovim platformama, ali mogući negativni aspekti ih nadmašuju. To uključuje simptome depresije i tjeskobe, probleme s pažnjom i poremećaje spavanja. Ovi su nalazi u skladu s opažanjima da 11% adolescenata pokazuje znakove problematičnog ponašanja vezanog uz društvene mreže, s većim udjelom djevojčica od 13% nego dječaka od 9%. Posebno zabrinjava podatak da je 36% mladih stalno u kontaktu s prijateljima na internetu, što se posebno odnosi na 15-godišnjakinje (44%).

Leopoldinine preporuke za djelovanje

Kako bi zaštitili djecu i mlade od negativnih posljedica društvenih mreža, u radu se predlaže nekoliko mjera. Ključne preporuke uključuju:

• Altersabhängige Zugangs- und Funktionsbeschränkungen für soziale Medien.
• Das Verbot für Kinder unter 13 Jahren, eigene Social-Media-Accounts zu erstellen.
• Die gesetzlich geforderte elterliche Zustimmung für 13- bis 15-Jährige.
• Die altersgerechte Gestaltung sozialer Netzwerke für 13- bis 17-Jährige, einschließlich des Verbots von personalisierter Werbung und algorithmischen Empfehlungen.
• Ein Verbot der Nutzung von Smartphones in Kitas und Schulen bis zur 10. Klasse.

Osim toga, ističe se da postoji potreba za političkom akcijom za provedbu prijedloga na razini EU i uz potporu njemačke savezne vlade. Još jedan prijedlog je uvođenje "EUDI novčanika" kao digitalnog dokaza o dobi kako bi se lakše pridržavalo dobnih ograničenja.

Nužnost medijske pismenosti

Raspravu o mentalnom zdravlju mladih vodi i WHO. Dr. Hans Henri P. Kluge naglašava potrebu promicanja medijske pismenosti i predlaže mjere kao što su dobna ograničenja za društvene medije. Zapravo, prethodne studije pokazuju da problematični korisnici doživljavaju niže razine mentalnog i socijalnog blagostanja te da je vjerojatnije da će doživjeti nedostatak sna i veću upotrebu tvari.

Osim toga, ključno je imati otvorene dijaloge o digitalnoj dobrobiti u obiteljima i školama. Leopoldina poziva na jačanje obuke obrazovnih i zdravstvenih djelatnika kako bi se u ranoj fazi prepoznalo rizično ponašanje pri korištenju. Osim toga, trebalo bi pokrenuti javnozdravstvene kampanje niskog praga kako bi se pružile informacije o utjecajima društvenih medija.

Ukratko, jasno je da osim pozitivnih učinaka društvenih medija, rizike treba shvatiti ozbiljno. Zaštitne mjere i ciljano promicanje digitalnih vještina mogu pomoći u zaštiti dobrobiti djece i mladih dok odrastaju u sve digitalnijem svijetu. Zajednički pristup političara, obrazovnih institucija i obitelji nužan je za sigurno i odgovorno korištenje društvenih medija.