Društvene usporedbe: utiremo put održivijem životu!

Društvene usporedbe: utiremo put održivijem životu!

Aktualna međunarodna meta-studija sa Sveučilišta u Münsteru ispituje ulogu društvenih usporedbi kao interventne tehnike za promjenu ponašanja. Rezultati ove studije objavljeni su u časopisuPriroda Ljudsko ponašanjeobjavljeni temelje se na podacima iz 79 randomiziranih kontroliranih ispitivanja. U obzir je uzeto više od 1,3 milijuna ispitanika u dobi od 9 do 65 godina, s prosječnom dobi od 39 godina. Podaci uglavnom dolaze iz SAD-a i zemalja s visokim dohotkom.

Analiza pokazuje da društvene usporedbe imaju značajne učinke na navike i ponašanja, posebice u odnosu na održiviji život. Informacije o potrošnji električne energije kod susjeda mogu motivirati ljude da smanje vlastitu potrošnju energije. To je u skladu s nalazima da će kućanstva koja su informirana o potrošnji energije svojih susjeda vjerojatnije smanjiti vlastitu potrošnju, kao npr. institut-klimapsychologie.de prijavio.

Promjena ponašanja kroz društvene usporedbe

Studija sugerira da društvene usporedbe nemaju samo kratkoročne učinke na zdravstveno ponašanje, na primjer korištenjem sportskih aplikacija, već mogu dovesti i do dugoročnih promjena ponašanja u ponašanju koje je prihvatljivo za klimu. Na primjer, studenti pokazuju bolje rezultate na ispitu kada uspoređuju svoj uspjeh sa sličnim kolegama iz razreda. Češće informacije o društvenim usporedbama povećavaju vjerojatnost prilagodbe ponašanja, pri čemu su dostižni i realni standardi ključni.

Dok je kratkoročna učinkovitost društvenih usporedbi dobro dokumentirana, podaci o dugoročnim promjenama ostaju ograničeni. Istraživanje nije otkrilo razlike u ponašanju na temelju spola, dobi ili nacionalnosti.

Razlika između znanja o klimi i klimatskih mjera središnje je pitanje. Prema istraživanju iz 2022., 73% ispitanika osjeća se dobro ili vrlo dobro informirano o klimatskim promjenama. Ipak, samo 52% odustaje djelomično ili potpuno od letenja zbog klimatskih razloga. Ovdje se ne smije podcijeniti utjecaj društvenih normi i emocionalnih čimbenika jer se odluke često donose manje racionalno nego emocionalno. Izvještaj iz bpb.de ističe da predanost zaštiti klime često može biti pojačana ponosom na vlastiti doprinos i osjećajem zajednice.

Čimbenici promjene ponašanja

Promjena ponašanja ovisi o nekoliko ključnih čimbenika. To uključuje stavove, mogućnosti, sposobnosti, društvene norme, navike, emocije, kontekst te pristranosti i predrasude. Poznavanje ovih čimbenika ključno je za razvoj ciljanih mjera za promicanje održivog ponašanja. Psihologija promjene ponašanja stoga igra središnju ulogu u projektima zaštite klime. Na primjer, samo znanje o negativnim učincima ponašanja ne može uvijek dovesti do stvarne promjene.

Ukratko, rezultati meta-studije pokazuju da društvene usporedbe predstavljaju obećavajući alat za promjenu ponašanja. Ujedno ističu jaz između znanja o klimatskim promjenama i aktivnog djelovanja. Kako bi se povećala svijest i volja za promjenama, potrebno je redizajnirati komunikaciju o klimi. Emocionalna inteligencija i razumljive, privlačne informacije mogu dugoročno pomoći u promicanju održivog ponašanja.