Zaklada Volkswagen financira ekspediciju dešifriranja drevnih zapisa

Zaklada Volkswagen financira ekspediciju dešifriranja drevnih zapisa

Novozapočeti istraživački projekt na Sveučilište u Kölnu ima za cilj dešifriranje prethodno nepoznatog srednjoameričkog pisma. Ovaj projekt financira Volkswagenova zaklada s gotovo milijun eura u sljedeće tri godine. Projekt je vodila dr. Svenja Bonmann s Instituta za lingvistiku, koja sa svojim timom istražuje kako je Isthmus pismo, datirano između 400. pr. prije Krista i 600. godine nove ere mogu se dešifrirati.

Isthmus pismo jedan je od najstarijih poznatih sustava pisma u Srednjoj Americi. Njihovo dešifriranje do sada je bilo nemoguće, što je potaknulo raspravu o vjerojatnosti uspješne rekonstrukcije. Istraživači se fokusiraju na jezike Mixe-Zoque, Otomangue i Huastec. Hipoteza je da je ranija verzija jedne od ovih jezičnih skupina mogla biti izražena u Isthmus pismu.

Metodologija istraživanja i izazovi

U istraživanju se koristi metoda povijesno-poredne lingvistike. To omogućuje fonološku i morfološku analizu triju odabranih jezika. Cilj projekta je usporediti rekonstruiranu jezičnu građu sa znakovima istmus pisma. Međutim, istraživači se moraju nositi s velikim izazovom: mali broj natpisa u ovom sustavu i nedostatak dvojezičnih natpisa čini njihovo dešifriranje izuzetno riskantnim.

Drugi je problem činjenica da do danas ne postoji niti jedan povijesni komparativni lingvistički rad o ovim jezičnim skupinama koji bi bio repliciran, objektivan i krivotvoriv. Projekt je pokrenut kao pionirski projekt u sklopu inicijative Zaklade Volkswagen “Pionirski projekti – Istraživanja nepoznatog nepoznatog”, koja promiče visokorizične istraživačke projekte sa značajnim potencijalom znanstvenog proboja.

Kontekst autohtonih jezika

Važnost istraživanja autohtonih jezika također je relevantna u svjetlu općeg jezičnog razvoja. Glasno Wikipedia Autohtoni američki jezici pokazuju visoku razinu raznolikosti, kako u pogledu jezika koji se govore i njihove klasifikacije. Mnogi od ovih jezika su vokalni i nepisani, što ih čini mnogo težim za snimanje i istraživanje. Najstariji pisani dokazi potječu od Olmeka (oko 900. pr. Kr.).

S tehnologijama koje mogu unaprijediti analizu autohtonih jezika, projekt Sveučilišta u Kölnu mogao bi dati odlučujući doprinos dokumentiranju i razumijevanju jezične i kulturne raznolikosti u Americi. Povijesni tragovi i jezični relikti pridonose rekonstrukciji povijesti i značaja ovih jezika u društvu.

Projekt je korak prema revitalizaciji i očuvanju bogate jezične tradicije koja je bila ugrožena utjecajem europskih jezika i kultura tijekom kolonijalnog razdoblja. Znanstveni napredak u lingvistici mogao bi pomoći da se razjasne odnosi između modernih i povijesnih jezika.

Trenutna istraživanja stoga imaju za cilj ne samo dešifriranje drevnog pisma, već i očuvanje i uvažavanje autohtonih jezika Amerike, koji predstavljaju ključne elemente kulturnog identiteta ovih zajednica.