WorldRiskReport 2025: Poplave prijete milijardama ljudi!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Izvješće o svjetskom riziku Sveučilišta Ruhr Bochum za 2025. analizira globalne rizike od poplava i naglašava preventivne mjere.

Der Weltrisiko-Bericht 2025 der Ruhr-Universität Bochum analysiert globale Überschwemmungsrisiken und betont präventive Maßnahmen.
Izvješće o svjetskom riziku Sveučilišta Ruhr Bochum za 2025. analizira globalne rizike od poplava i naglašava preventivne mjere.

WorldRiskReport 2025: Poplave prijete milijardama ljudi!

Dana 24. rujna 2025. objavljeno je Izvješće o svjetskom riziku za 2025., koje su objavili Savez za pomoć razvoju i Institut za mirovno pravo i međunarodno humanitarno pravo (IFHV) na Ruhrskom sveučilištu Bochum. Izvješće se bavi poplavama kao najčešćom i najozbiljnijom prirodnom opasnošću u svijetu. Između 2000. i 2019. te su katastrofe pogodile više od 1,6 milijardi ljudi, što je rezultiralo ekonomskim gubicima od preko 650 milijardi dolara. Sve veći rizik prvenstveno je uzrokovan klimatskim promjenama, urbanizacijom i neadekvatnim korištenjem zemljišta, kao npr vijesti.rub.de prijavio.

Posebno su pogođene zemlje s niskim i srednjim dohotkom, u kojima živi 89% pogođenih. Izvješće pokazuje da poplave nisu samo prirodni događaji, već ih pogoršavaju i ljudske aktivnosti. Intenzitet i učestalost jakih kišnih pojava i oluja raste u mnogim regijama, što sve više ugrožava stanovanje i infrastrukturu. Učinkovita prevencija stoga zahtijeva višedimenzionalni pristup.

Prevencija poplava

Svjetsko izvješće o riziku analizira prevenciju poplava iz četiri perspektive:

  • Politisch: Stärkung lokaler Governance-Strukturen und koordinierte Vorsorgestrategien sind entscheidend.
  • Technologisch: Der Einsatz von Frühwarnsystemen, Künstlicher Intelligenz und Satellitendaten kann helfen, Risiken frühzeitig zu erkennen.
  • Sozial: Die Einbindung traditionellen Wissens sowie community-basierter Ansätze ist von großer Bedeutung.
  • Ökologisch: Naturbasierte Lösungen, wie Mangroven, Feuchtgebiete und die Renaturierung von Flüssen, bieten nachhaltige Schutzmaßnahmen.

Dr. Ilona Auer Frege ističe važnost preventivnih mjera za smanjenje troškova hitne pomoći i obnove. U izvješću se ističe da će Njemačka biti označena kao zemlja s visokim rizikom od poplava 2021. godine zbog katastrofalne poplave u dolini Ahr. Ova katastrofa naglašava opasnosti nedostatka pripreme i slabih sustava upozorenja.

Globalna žarišta rizika i primjer Filipina

Globalna analiza rizika od poplava uključuje namjensku kartu svijeta koja ističe regionalne žarišne točke rizika. Filipini su i dalje najbolji u Svjetskom indeksu rizika za 2025., a niske regije kao što su Cagayan i Pampanga identificirane su kao posebno ugrožene. U Aziji i Latinskoj Americi postoje i druge globalne žarišne točke rizika, dok je Afrika s gotovo 80% svoje površine visoko ili vrlo visoko ranjiva.

Njemačka je na svjetskom indeksu rizika na 95. mjestu od ukupno 193 zemlje članice UN-a. Najniže razine rizika u Europi mogu se naći u zemljama kao što su Luksemburg, San Marino, Andora i Monako. Analiza pokazuje da su politička stabilnost, infrastruktura, zdravstvena skrb i prevencija katastrofa ključni za ranjivost. Obrazovanje, rodna nejednakost te broj izbjeglica i interno raseljenih osoba također utječu na osjetljivost na prirodne katastrofe, npr. presseportal.de i zeit.de dodati u.