Ibuprofen protiv Alzheimera: Nova otkrića za istraživanje!

Ibuprofen protiv Alzheimera: Nova otkrića za istraživanje!

Najnoviji rezultati zajedničke studije Sveučilišta SRH i Sveučilišta Saarland bacaju novo svjetlo na složenu ulogu ibuprofena u vezi s Alzheimerovom bolešću i metabolizmom lipida u mozgu. Dok oko 55 milijuna ljudi diljem svijeta pati od demencije, uključujući mnoge s Alzheimerovom bolešću, istraživanja pokazuju složen utjecaj ovog široko korištenog lijeka protiv bolova na kemiju mozga.

Istraživanje pokazuje da ibuprofen može imati i zaštitne i potencijalno nepoželjne učinke na zdravlje moždanih stanica. Posebno je analizirano kako ibuprofen utječe na klase lipida u mozgu koje su važne u istraživanju Alzheimerove bolesti. Rezultati studije pokazuju da ibuprofen povećava razine fosfatidilkolina i sfingomijelina, membranskih lipida čije su razine tipično smanjene kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Ovi lipidi ključni su za održavanje zdravlja stanica.

Dvosjekli učinak ibuprofena

Međutim, studija također pokazuje da ibuprofen uzrokuje povećanje triacilglicerida dok smanjuje razinu plazmalogena. Plazmalogeni imaju ključnu ulogu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, a njihova je razina već smanjena kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Ova otkrića ilustriraju dvosmislen učinak lijeka: dok su pronađeni pozitivni učinci na masnoće u mozgu, postoje i zabrinjavajuće promjene koje bi potencijalno mogle biti kontraproduktivne.

Prethodna istraživanja o tome može li ibuprofen smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti dala su različite rezultate. Ipak, nova saznanja mogla bi otvoriti obećavajuće terapijske pristupe za ciljano korištenje pozitivnih učinaka uz istovremeno izbjegavanje negativnih posljedica. Rezultati bi mogli biti posebno vrijedni za prevenciju Alzheimerove bolesti, bilo putem lijekova ili prehrambenih mjera.

Drugi aspekt istraživanja Alzheimerove bolesti leži u ranom otkrivanju. Neki istraživači, uključujući Patricka McGreera iz Aurin Biotecha, vjeruju da bi ibuprofen potencijalno mogao pomoći u prevenciji bolesti putem ciljanih intervencija u ranoj dobi. Jednostavan test sline za određivanje razine beta-amiloida mogao bi otvoriti nove mogućnosti.

Rano otkrivanje i intervencija

McGreer je razvio test sline koji uključuje mjerenje amiloidnog beta proteina 42 (Abeta42), za koji se zna da se nakuplja u mozgu pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Za predviđanje rizika od Alzheimerove bolesti dovoljna je žličica sline. Ako su razine Abeta42 povišene, preporučuje se dnevni unos ibuprofena kako bi se potencijalno značajno smanjio rizik od Alzheimerove bolesti.

Takvi testovi bi idealno trebali započeti u dobi od 55 godina. Međutim, znanstvenici poput Dana Browna iz Alzheimerovog društva izazivaju zabrinutost. Dosadašnji rezultati kliničkih studija o lijekovima za Alzheimerovu bolest su razočaravajući. Novo istraživanje ipak bi moglo biti pionirsko, iako točne doze ibuprofena nisu navedene te se moraju uzeti u obzir nuspojave.

Ukratko, trenutna studija o ulozi ibuprofena ne samo da pokazuje njegov potencijalni utjecaj na Alzheimerovu bolest, već također pokazuje potrebu za daljnjim, sveobuhvatnijim studijama. Nalazi bi mogli pružiti važnu inspiraciju za buduće mogućnosti liječenja kojima je cilj maksimizirati pozitivne učinke ibuprofena i minimizirati sve rizike. Potrebne su daljnje studije kako bi se utvrdilo kako se ibuprofen može koristiti sigurno i učinkovito u prevenciji Alzheimerove bolesti.

Za detaljne informacije o rezultatima studije i daljnjim perspektivama u istraživanju Alzheimerove bolesti također posjetite uni-saarland.de, beingpatient.com i apotheke-adhoc.de.