Nova zvjezdarnica: Laži na internetu ugrožavaju našu demokraciju!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Sveučilište Saarland uspostavlja opservatorij za istraživanje dugoročnih posljedica dezinformacija za demokraciju.

Die Universität des Saarlandes gründet eine Beobachtungsstelle, um die Langzeitfolgen von Desinformation für die Demokratie zu erforschen.
Sveučilište Saarland uspostavlja opservatorij za istraživanje dugoročnih posljedica dezinformacija za demokraciju.

Nova zvjezdarnica: Laži na internetu ugrožavaju našu demokraciju!

Dana 19. ožujka 2025. na Sveučilištu Saarland pokrenut je novi opservatorij za online politiku. Ova inicijativa ima za cilj cjelovito ispitati dugoročne posljedice laži i lažnih izjava koje političari šire internetom. Rosa M. Navarrete vodi opservatorij uz podršku Alexa Hartlanda i Giuseppea Cartenyja. Ova nova istraživačka ustanova dio je Interdisciplinarnog instituta za društvenu informatiku (I2SC).

Povijesno gledano, fokus dosadašnjih istraživanja bio je na kratkoročnim analizama političkih akcija u digitalnom prostoru. Međutim, dugoročne posljedice političkog djelovanja na internetu do sada gotovo da nisu istražene. Promatranja nove istraživačke ustanove već pokazuju da zadovoljstvo demokracijom u društvu doživljava lagani pad. Zabrinjavajuće je to što se čini da dezinformacije normaliziraju društveno neprihvatljiv jezik i ponašanje. Ovi nalazi podudaraju se s rezultatima studije Zaklade Bertelsmann.

Dezinformacije kao društveni problem

Prema studiji pod nazivom “Nesigurna javnost”, 84 posto ljudi u Njemačkoj smatra da je namjerno širenje lažnih informacija veliki ili vrlo veliki problem za društvo. Osim toga, 81 posto ispitanih smatra da dezinformacije predstavljaju prijetnju demokraciji i društvenoj koheziji. Daniela Schwarzer, izvršna direktorica Zaklade Bertelsmann, naglašava da se dezinformacijama konkretno pokušava utjecati na izbore i potkopati povjerenje u političke institucije i medije.

Više od 90 posto ispitanika smatra da oni koji šalju dezinformacije imaju za cilj utjecati na političko mišljenje građana. Ono što je posebno alarmantno jest da je 86 posto ispitanih uvjereno da se dezinformacijama želi utjecati na ishod izbora. Osim toga, dezinformacije su često povezane s kontroverznim pitanjima kao što su imigracija, zdravlje, rat i klimatska kriza.

Globalna perspektiva dezinformacija

Drugi važan aspekt problema je globalno izvješće Međunarodnog opservatorija za informacije i demokraciju, objavljeno 15. siječnja 2025. Ovo izvješće ispituje interakcije između informacijskih ekosustava i demokracije i temelji se na analizi više od 1600 izvora. 60 stručnjaka, uključujući prof. Matthiasa Kettemanna sa Sveučilišta u Innsbrucku, doprinijelo je ovoj opsežnoj studiji.

Unatoč široko rasprostranjenoj zabrinutosti oko dezinformacija, izvješće nije pronašlo empirijske dokaze da dezinformacije izravno štete demokraciji. Umjesto toga, analiza pokazuje da diskurs o dezinformacijama često stvara nepovjerenje prema medijima. Osim toga, kritiziraju se tvrtke koje prikupljaju podatke jer to prvenstveno služi ekonomskom uspjehu te nedostaje globalnih regulatornih mjera i istraživačkih perspektiva, posebice na globalnom jugu.

Nalazi opservatorija i studija jasno pokazuju da dezinformacije predstavljaju širok raspon izazova za demokraciju. Čini se da se političke stranke služe prijevarom kao strateškim alatom, a čini se da su rizici dovođenja birača u zabludu manji od potencijalnih koristi. I2SC bi stoga trebao razviti strategije za jačanje demokracije i poboljšanje načina na koji se nosimo s dezinformacijama.

Ukratko, jasno je da je u vremenu kada je digitalna komunikacija sveprisutna istraživanje dugoročnih posljedica dezinformacija od iznimne važnosti. Nova otkrića Sveučilišta Saarland mogla bi pomoći u pronalaženju načina za borbu protiv opasnosti od dezinformacija i njihovog utjecaja na društvo.

Za više informacija o najnovijim dostignućima u istraživanju dezinformacija, posjetite uni-saarland.de, the bertelsmann-stiftung.de i uibk.ac.at.