Umjetnošću protiv demencije: Kako posjeti muzejima mogu promijeniti živote

Umjetnošću protiv demencije: Kako posjeti muzejima mogu promijeniti živote

Gotovo dva milijuna ljudi u Njemačkoj pati od demencije, izvijestilo je njemačko društvo za Alzheimerovu bolest. S obzirom na nedostatak lijeka i ograničenu učinkovitost većine lijekova za ublažavanje simptoma, alternativni pristupi postaju sve važniji. Jedan od tih projekata je “Erinnerungs_reich”, koji su pokrenuli istraživači s Medicinskog fakulteta Tehničkog sveučilišta u Dresdenu (TUD). Cilj mu je poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih srodnika kroz redovite posjete muzejima.

Trogodišnja studija, čiji će rezultati biti predstavljeni na simpoziju u Dresdenu 14. ožujka 2025., željela je otkriti u kojoj mjeri sudjelovanje u kulturi može unaprijediti opće stanje osoba s demencijom. Otprilike 80 posto osoba s demencijom u Njemačkoj živi kod kuće i o njima se brine rodbina. Stoga je bitno smanjiti psihološki i somatski stres kako za oboljele tako i za njihove skrbnike.

Sudjelovanje u kulturi kao terapijski pristup

Projekt “Erinnerungs_reich” istražuje kako ponude niskog praga kao što su posjeti muzejima mogu imati pozitivne učinke na aktivnost i zdravlje osoba s demencijom. U tom kontekstu, 33 muzeja u Saskoj prošla su obuku o demenciji kako bi stvorili odgovarajuće ponude i pružili sudionicima najbolju moguću skrb.

Istraživački projekt uključuje 102 sudionika sastavljena od dementnih osoba i njihovih srodnika u 51 tandem paru. Tijekom razdoblja od deset tjedana, grupe su sudjelovale u vođenim i nevođenim posjetima muzejima. Pozitivni rezultati studije pokazuju da su takvi posjeti mogli promicati kvalitetu života i mentalno zdravlje sudionika. Zanimljivo, međutim, nije utvrđena promjena u opterećenju rodbine.

Preporuke za poboljšanje krajolika ponude

Rezultati studije pokazuju da bi posjeti muzejima mogli biti učinkovitiji od mnogih trenutno dostupnih lijekova. Sukladno tome, istraživači preporučuju da se takva kulturna ponuda bliže integrira u standardnu ​​skrb za osobe s demencijom. Financiranje projekta, koji dobiva oko 250.000 eura od saske državne vlade i zdravstvenih osiguravajućih društava, pokrenuto je pod pokroviteljstvom državne ministrice Petre Köpping.

TRENUTNA ISTRAŽIVANJA nefarmakoloških intervencija potvrđuju važnost takvih pristupa u poboljšanju kvalitete života i dobrobiti. Prema aktualnim studijama, kreativne terapeutske ponude i društveno sudjelovanje odlučujuće doprinose promicanju komunikacijskih vještina i opće dobrobiti oboljelih. Projekti poput “Erinnerungs_reich” i projekta ARTEMIS koji se provode u Hessenu pokazuju kakve pozitivne učinke umjetnost i kulturna ponuda mogu imati na osobe s demencijom.

Ukratko, može se reći da uspostava ovakvih mjera nije korist samo za oboljele, već i za njihove bližnje. Naglašena važnost nefarmakoloških pristupa mogla bi započeti novu eru terapije za osobe s demencijom.