Suche
Mein Konto
Revolucija u geotermalnoj energiji: Freibergov softver optimizira bušenje!
TU Freiberg razvija softver otvorenog koda za poboljšanje sustava geotermalne energije, testiran od 2026., financiran od strane projekta "WELLFREI".
Revolucija u geotermalnoj energiji: Freibergov softver optimizira bušenje!
Dana 11. rujna 2025. objavljeno je da Tehničko sveučilište u Freibergu radi na inovativnom softveru koji bi mogao revolucionirati rad geotermalnih sustava. S ovim novim softver Treba precizno izračunati optimalne uvjete protoka tople termalne vode i utiskivanja hladne vode u bušotine. Središnji cilj je izbjeći neželjene zastoje koji mogu značajno poremetiti rad takvih sustava.
Softver koristi numeričke simulacije koje se već uspješno koriste u planiranju i radu postojećih geotermalnih sustava. Uzima u obzir važne čimbenike kao što su temperatura, tlak, kemijski sastav vode kao i geomehaniku i proizvodnju pijeska u području u blizini bušotine. Osnova za izračun ovog softvera dolazi iz objavljenih radnih podataka iz geotermalnih postrojenja i iz globalnih istraživačkih projekata.
Inicijativa otvorenog koda i financirani istraživački projekt
Još jedan značajan aspekt razvoja je da će prototip softvera biti testiran na nekoliko geotermalnih sustava u nadolazećoj godini. Dugoročno gledano, softver će biti dostupan kao besplatno rješenje otvorenog koda za zainteresirane korisnike kako bi operaterima geotermalnih postrojenja pružio učinkovit alat za praćenje, razumijevanje i kontrolu bušenja.
Projekt je dio istraživačkog programa "WELLFREI", koji je financiran s 302.000 eura u razdoblju od dvije godine od 1. rujna 2025. Ovaj istraživački projekt vodi profesor Moh'd Amro s Katedre za Geoflow, tehnologiju prijenosa i skladištenja na TU Freiberg. Ističe važnost kontinuiranog praćenja radnih parametara, uključujući tlak, temperaturu, pH i protok termalne vode, za stabilan rad.
Geotermalna energija u Njemačkoj
U Njemačkoj postoji oko 150 geotermalnih sustava koji bi u budućnosti mogli proizvoditi toplinu ili električnu energiju iz termalne vode. Pristup toploj vodi obično je putem utisne i proizvodne bušotine, što se mora planirati pojedinačno. Za geotermalne toplane koristi se termalna voda s dubine preko 400 metara, a za proizvodnju električne energije potrebne su temperature iznad 120 stupnjeva Celzijusa.
Vruća termalna voda dovodi se na površinu preko proizvodne bušotine i cirkulira u zatvorenom krugu prije nego što se ohlađena voda vrati u podzemlje putem injekcione bušotine. Novi softver čini ove važne operacije učinkovitijima kako bi se smanjili operativni troškovi i maksimizirala učinkovitost geotermalnih sustava.
Osim toga, istraživački projekti kao što su agEnS, koji se fokusira na optimizaciju staze bušenja, i GeBoLop, koji ima za cilj produžiti radni vijek bušotinskih osovinskih pumpi, podupiru razvoj u području geotermalne energije i pridonose prijenosu znanja i uspostavi najbolje prakse. Izvješće o inovacijama ističe važnost ovih razvoja za opskrbu energijom.
Ukratko, napredak na TU Freiberg nudi mogućnosti za poboljšanje postojećih geotermalnih sustava kao i za budući razvoj novih projekata u geotermalnoj tehnologiji koji mogu dati važan doprinos održivoj opskrbi energijom.