Istina o visokoj količini proteina: zdrava ili bogata kalorijama?

Istina o visokoj količini proteina: zdrava ili bogata kalorijama?

Sve više i više namirnica u supermarketima ima oznaku "visoko proteinska", što potrošačima daje dojam da su ti proizvodi zdraviji ili da im mogu pomoći pri mršavljenju. Ovu percepciju dovodi u pitanje aktualna studija Sveučilišta Christian Albrechts u Kielu (CAU). Istraživanja pokazuju da proizvodi bogati proteinima također mogu dovesti do povećanog unosa energije, iako u slabijem obliku. Profesorica Anja Bosy-Westphal, koja je sudjelovala u istraživanju, naglašava da visoko prerađena hrana, čak i ako sadrži dodatne proteine, često potiče prekomjerni unos kalorija i nije lijek za zdravu prehranu.

U sklopu istraživanja 21 mlada odrasla osoba ispitana je u posebnim metaboličkim sobama kako bi se precizno izmjerio njihov unos i potrošnja energije. Sudionici su dobili dvije različite dijete koje su sadržavale visoko prerađenu hranu: jedna je sadržavala obične proizvode, dok je druga bila bogata proteinima. Rezultati su pokazali da je dnevni unos kalorija bio oko 200 kilokalorija niži, a potrošnja energije oko 130 kilokalorija veća na visokoproteinskoj dijeti. Ipak, uz ovu dijetu zabilježen je kalorijski višak od oko 18 posto, u usporedbi s 32 posto kod normalne verzije.

Proteini i njihov utjecaj na glad

Jedan od najvažnijih aspekata studije je utjecaj proteina na osjećaj gladi. Proteini uzrokuju smanjenje hormona gladi grelina, dok se hormoni sitosti, poput peptida YY, povećavaju. To uzrokuje da se proizvodi bogati proteinima jedu sporije, dajući tijelu dovoljno vremena da uoči signale sitosti. Ipak, Bosy-Westphal naglašava da problem nije u samim proteinima, već u vrsti hrane koja se konzumira.

Visoko prerađena hrana sadrži mnogo kalorija po gramu i često je dizajnirana da se brzo konzumira, potičući prejedanje. Osim toga, otprilike polovica dnevnog unosa kalorija u Njemačkoj može se pripisati takvoj hrani. Istraživanja sugeriraju da natpisi s visokim udjelom bjelančevina mogu zavarati potrošače jer praktična hrana obogaćena bjelančevinama i dalje ima visok sadržaj kalorija.

Vaše potrebe za proteinima i izvori

Ne treba podcjenjivati ​​važnost proteina za zdravlje. Proteini su jedan od tri makronutrijenta koji su potrebni našem tijelu i igraju ključnu ulogu u rastu i održavanju mišićne mase, sitosti i zacjeljivanju rana. Preporučeni unos proteina je 0,7-0,9 grama po funti tjelesne težine dnevno. Za odraslu osobu od 150 lb to je jednako dnevnom unosu od približno 105-135 grama proteina.

Razni čimbenici, kao što su dob, spol i razina aktivnosti, utječu na individualne potrebe za proteinima. Kako bi se to pokrilo, u prehranu se može uključiti različita hrana bogata proteinima. Ovo uključuje:

• Fleisch und Geflügel
• Fisch und Meeresfrüchte
• Eier
• Milchprodukte
• Sojaprodukte
• Bohnen und Linsen
• Nüsse und Samen

Primjeri nutritivnih vrijednosti za neke od ovih namirnica uključuju:

Kako bi povećali unos proteina, potrošači također mogu odabrati međuobroke bogate proteinima koji se mogu konzumirati bez veće pripreme ili odabrati ugljikohidrate bogate proteinima. Povećanje veličine porcija proteina u obrocima također može pomoći u povećanju unosa.

Ukratko: Uravnotežena prehrana može se postići prirodnim izvorima bjelančevina kao što su mahunarke, svar, riba ili jogurt. Dodavanje proteina prerađenim proizvodima nije automatski povezano sa zdravijom prehranom. Osobito za opću populaciju, dodatni unos proteina često može biti nepotreban - s izuzetkom starijih ljudi ili onih s određenim zdravstvenim poteškoćama kojima mogu koristiti proizvodi bogati proteinima.

Dostupne su dodatne informacije o hrani bogatoj proteinima i savjeti za povećanje unosa proteina Pravi nutricionist dostupan.