Konferencija u Kielu 2025.: Znanstvenici raspravljaju o promjenama i izazovima

Konferencija u Kielu 2025.: Znanstvenici raspravljaju o promjenama i izazovima

Od ponedjeljka, 24. ožujka, na Sveučilištu Christian Albrechts u Kielu (CAU) održat će se međunarodna “Kielska konferencija 2025”. Na ovoj važnoj konferenciji sudjelovat će više od 350 istraživača i studenata iz različitih znanstvenih područja. Konferencija je posvećena temi “Veličine društvenih, ekoloških i kulturnih promjena u prošlim društvima” i ima za cilj raspravu i predstavljanje aktualnih rezultata istraživanja društvenih promjena i prilagodbi okoliša. Predsjednik skupa je prof. dr. Johannes Müller s Instituta za pretpovijest i protopovijest CAU.

Program konferencije pokriva različita tematska područja kao što su klimatske promjene, društvene promjene, identiteti, migracije, arheološke metode, digitalne inovacije te pomorska i krajobrazna arheologija. Poseban naglasak je okrugli stol na temu „Seksizam u arheologiji“ koji je popraćen popratnom izložbom organizacije Archéo-Éthique. Osim toga, druga izložba pod nazivom „Sve ostaje drugačije“ predstavit će rezultate osmogodišnjeg istraživačkog rada u Kolaborativnom istraživačkom centru 1266. Konferencija će uključivati ​​i posebnu sesiju za studente za promociju mladih znanstvenika.

Dodjela nagrade Johanna Mestorf

Drugi važan aspekt konferencije u Kielu je dodjela nagrade Johanna Mestorf. Ova nagrada dodjeljuje se za izvanredne disertacije u području socio-ekoloških istraživanja i dodijeljena je s 3000 eura. Johanna Mestorf bila je pionirka u svom području i prva žena ravnateljica muzeja i jedna od prvih profesorica u Njemačkoj. Ova nagrada pomaže u prepoznavanju inovativnih istraživačkih pristupa i znanstvene izvrsnosti.

Konferencija u Kielu jedan je od najvećih znanstvenih događaja na njemačkom govornom području koji se bavi ekološkim i društvenim vezama u prošlosti. Konferenciju organiziraju Collaborative Research Center 1266 i Cluster of Excellence ROOTS u sklopu Akademije Johanna Mestorf pri CAU.

Kultura znanstvenog diskursa i povjerenje

U širem kontekstu, kulturu znanstvenog diskursa u Njemačkoj karakterizira znatno društveno povjerenje. Prema aktualnim istraživanjima, 62% Nijemaca “potpuno” vjeruje značaju i valjanosti znanstvenih otkrića. Osim toga, 69% ispitanika smatra da se političke odluke trebaju temeljiti na znanstvenim spoznajama. Visoko povjerenje uživaju sveučilišni profesori, dok političari i novinari imaju znatno manje povjerenja.

Znanost u Njemačkoj ostaje relativno neovisna, što dovodi do ove visoke razine povjerenja. Zemlja drži prvo mjesto u indeksu akademske slobode (AFI), koji uspoređuje akademsku slobodu u oko 180 zemalja. No, u javnosti se vodi rasprava o mogućim prijetnjama akademskim slobodama, što je vidljivo kroz pozive na zabrane, pozive na bojkot i prijetnje znanstvenicima. Politička korektnost i okidač upozorenja aspekti su koji se percipiraju kao potencijalna prijetnja autonomiji znanstvenika.

Znanstvena sloboda utemeljena je u članku 5. stavku 3. temeljnog zakona i smatra se ključnom za pronalaženje istine u znanosti. Znanstvene diskurse karakteriziraju načela kao što su univerzalizam, nezainteresiranost i organizirani skepticizam. Od znanstvenika se traži da osobne preferencije i političke strasti ostave po strani u svom diskursu kako bi osigurali konstruktivnu raspravu.

S obzirom na nadolazeću konferenciju u Kielu, jasno je da su i znanstveni dijalog i društveno prihvaćanje znanstvenih otkrića od središnje važnosti kako bi se učinkovito suočili s izazovima društvenih i ekoloških promjena. Za više informacija o konferenciji i kulturi znanstvenog diskursa pogledajte izvješće autora uni-kiel.de, tu-darmstadt.de i bpb.de upućeno.