Blago prirode: Proslava godišnjice u Zoološkom muzeju u Kielu!

Blago prirode: Proslava godišnjice u Zoološkom muzeju u Kielu!

Zoološki muzej Sveučilišta Christian Albrechts u Kielu (CAU) ove godine slavi važnu obljetnicu. U sklopu proslave, 27. ožujka održat će se svečanost koja će se fokusirati na važnost prirodoslovnih zbirki. U fokusu je predavanje profesora Larsa Krogmanna, ravnatelja Državnog prirodoslovnog muzeja Stuttgart. Naslov njegovog predavanja je “Blago prošlosti, ključevi budućnosti: Prirodoslovne zbirke u doba muzeologije”. Predavanje počinje u 19 sati. i besplatan je. Nakon prezentacije, muzej Vas poziva na domjenak u Walhalle.

Profesor Dirk Brandis, ravnatelj Zoološkog muzeja u Kielu, ističe vrijednost i fascinantnost zbirki. Naglašava da su te zbirke više od arhiva; Predstavljaju dinamične resurse za istraživanje bioraznolikosti. Zbog napretka u istraživanju, moderne tehnike poput genomike, 3D morfologije i umjetne inteligencije nude nove pristupe istraživanju povijesnih zbirki i pomažu u dobivanju vrijednih uvida u biološku raznolikost i klimatske promjene.

Važnost prirodoslovnih zbirki

Prirodoslovne zbirke, koje se nalaze u raznim muzejima kao što je Prirodoslovni muzej u Karlsruheu, dokumentiraju organsku i anorgansku raznolikost Zemlje i njezine promjene. Oko 5 milijuna zbirki u muzeju Karlsruhe pohranjeno je u zatvorenom skladištu i dostupno je znanstvenicima u svakom trenutku. Ti se predmeti mogu posuditi u istraživačke, nastavne ili izložbene svrhe. U zbirkama se nalaze i ogledni primjerci koji su važni za provjeru znanstvenih istraživanja.

Zbirke služe kao usporedni materijal za identifikaciju vrsta i pružaju detaljne podatke o područjima rasprostranjenosti, raznolikosti i brojnosti vrsta. Bitni su za istraživanje bioraznolikosti i zaštitu vrsta. Korištenje digitalnih tehnologija također otvara nove mogućnosti evaluacije i omogućuje cjelovitiju analizu prikupljenih podataka.

Posebne zbirke, poput paleontoloških, dokumentiraju raznolikost izumrlih oblika života i nude dragocjene informacije o određivanju starosti. Osim toga, geoznanstvene zbirke koje sadrže stijene i minerale od velike su važnosti za analizu njihova sastava i nastanka. Suvremene metode omogućuju analizu i najmanjih tragova teških metala, DNK ili toksina iz okoliša.

Inovacije u istraživanju bioraznolikosti

Pionirski primjer dinamike istraživanja je “Centar za integrativno otkrivanje bioraznolikosti” (CIBD). Ova interdisciplinarna ustanova ima za cilj ubrzati otkrivanje i proučavanje globalne bioraznolikosti. Korištenjem suvremenih tehnologija u kombinaciji s klasičnim metodama, CIBD nastoji stvoriti sveobuhvatan inventar poznatih i nepoznatih životinjskih vrsta.

Fokus njezina rada je na taksonomiji, evolucijskoj biologiji i ekologiji. Jedan od najvećih izazova je globalni gubitak bioraznolikosti i staništa. Istraživanje će razviti automatizirane alate koji će olakšati dugotrajno sortiranje velikih kolekcija člankonožaca. Značajan primjer je robot "DiversityScanner", koji automatski sortira uzorke i priprema ih za sekvenciranje.

Korištenje DNK barkoda i moderne tehnologije sekvenciranja omogućuje pripisivanje uzoraka i slika novim vrstama. Istraživanja u ovom području imaju za cilj bolje razumijevanje složenih odnosa između vrsta i njihovog okoliša te razvoj učinkovitih strategija za očuvanje bioraznolikosti.

Predstojeće predavanje profesora Krogmanna u Zoološkom muzeju u Kielu slavi daljnji korak u uvažavanju važnosti prirodoslovnih zbirki, koje su prepoznate ne samo kao povijesni arhivi, već i kao živi resursi za istraživanje bioraznolikosti.