Javno predavanje o Seljačkom ratu: povijest bacila novo svjetlo!”

Javno predavanje o Seljačkom ratu: povijest bacila novo svjetlo!”

Dana 14. listopada 2025. u predavaonici Landschaftshaus am Gothaer Schloßberg održat će se javno večernje predavanje na temu “Seljački rat između znanosti i instrumentalizacije”. Predavanje će održati prof. dr. Gerd Schwerhoff, viši profesor rane moderne povijesti na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu. Ulaz na događanje koje počinje u 18 sati je besplatan. Za provedbu su odgovorni Istraživački centar Gotha na Sveučilištu u Erfurtu i Tirinški državni centar za građansko obrazovanje. Schwerhoff je poznat po svom opsežnom radu o povijesti njemačkog seljačkog rata, a 2024. objavio je novu knjigu pod naslovom "Seljački rat. Povijest divlje akcije", koja je standardno djelo C.H. Beck se primjenjuje.

Relevantnost teme bit će pojačana nadolazećim obljetničkim aktivnostima 2025. godine. Planiraju se brojne publikacije, izložbe i javna događanja kako bi se tema približila javnosti. Predavanje će se baviti različitim interpretacijama Seljačkog rata 1525. godine te ih smjestiti u kontekst njihovih izvora. Bit će riječi i o instrumentalizaciji ustanka i novim interpretacijama onoga što se dogodilo u odnosu na starije obrasce.

Pozadina seljačkog rata

Njemački seljački rat (1524.-1526.) bio je niz ustanaka koje su u Njemačkoj pokrenuli farmeri, građani i rudari iz ekonomskih i vjerskih razloga. Nemiri su započeli u južnoj Njemačkoj i brzo se proširili na Tiringiju, Sasku, Franačku, Tirol i Švicarsku. S Dvanaest članaka iz Memmingena 1525. poljoprivrednici su prvi put formulirali zahtjeve koji se smatraju ranim formulacijama ljudskih prava. Unatoč njihovim naporima, pobune su brutalno ugušene od strane veleposjednika i gospodara, što je rezultiralo velikim gubitkom života; Procjenjuje se da je umrlo između 70.000 i 75.000 ljudi.

Uzroci ovih ustanaka su različiti. Siromaštvo, društvena nepravda i nezadovoljstvo među plemstvom i svećenstvom pridonijeli su napetostima. Značajni dijelovi seoske više klase, uključujući gradonačelnike i obrtnike, podržali su ustanke. Glavni zahtjevi bili su vraćanje starih prava, ublažavanje tereta i ukidanje kmetstva. U nekim slučajevima crkva je također bila pogođena pritužbama, dok je buržoazija pogurala reformske napore.

Schwerhoffov prijenos znanja

Prof. dr. Gerd Schwerhoff u svom će predavanju govoriti o kompleksnim interpretacijama Seljačkog rata. U svojoj knjizi Schwerhoff spaja brojne događaje u veliku panoramu i na taj način daje dubok uvid u složenost ustanka. C.H. Beck svoj rad opisuje kao iznimno uspješnu reinterpretaciju, koja je bogata detaljima i mogla bi se smatrati standardnim djelom.Süddeutsche Zeitung ističe divljenja vrijednu opreznost u prezentaciji i naglašava da Schwerhoff svojim radom stvara duboku sliku događaja.

Ukratko, može se reći da nadolazeće predavanje nije samo u službi znanosti, već odražava i društveni značaj Seljačkog rata za današnjicu. Događaj je stoga važan doprinos trenutnoj raspravi o socijalnoj pravdi, potrebi za reformom i povijesti društvenih pokreta u Njemačkoj.

Za više informacija o događaju i radu prof. dr. Gerda Schwerhoffa posjetite web stranicu Istraživački centar Gotha i Wikipedijin članak o njemačkom seljačkom ratu.