Suche
Mein Konto
Most između neuroznanosti i umjetne inteligencije: Fatma Deniz nadahnjuje na #rp25
Saznajte više o predavanju Fatme Deniz na TU Berlin o predstavljanju jezika u mozgu i AI aplikacijama.
Most između neuroznanosti i umjetne inteligencije: Fatma Deniz nadahnjuje na #rp25
Dana 25. travnja 2025. na #rp25 održalo se senzacionalno predavanje Fatme Deniz koje se bavilo reprezentacijom jezika u ljudskom mozgu i njegovom usporedbom s velikim jezičkim modelima. Fatma Deniz, vodeća neuroznanstvenica i računalna znanstvenica, trenutačno je redovita profesorica računalnih znanosti na Tehničkom sveučilištu u Berlinu te potpredsjednica za digitalizaciju i održivost. U svom je govoru naglasila da složene neuronske mreže igraju središnju ulogu u razumijevanju ljudskog jezika i da se semantička obrada odvija u sličnim regijama mozga kao u velikim jezičnim modelima koji se danas koriste u umjetnoj inteligenciji (AI).
Cilj Denizovog istraživanja je izgraditi most između neuroznanosti i umjetne inteligencije. Njihova bi otkrića mogla imati praktičnu primjenu, posebice u liječenju jezičnih poremećaja i razvoju AI sustava koji imaju jezične sposobnosti slične ljudskim. Te su tehnologije presudne za produbljivanje našeg razumijevanja temeljnih mehanizama obrade jezika, što postaje sve važnije u digitalnim humanističkim znanostima.
Neurokognitivni modeli obrade jezika
Druga važna tema u aktualnim istraživanjima su neurokognitivni modeli slušnog razumijevanja jezika kod odraslih. Ovi modeli pružaju okvir za vremenske serije i funkcionalnu neuroanatomiju koja utječe na sintaktičke, semantičke, kao i leksičke procese. Odvojene mreže u lijevoj hemisferi igraju ulogu, dok se prozodijski procesi odvijaju u desnoj hemisferi. Istraživanje ima za cilj opisati funkcionalne i strukturne odnose između ključnih regija mozga povezanih s jezikom, kao što su temporalna, frontalna i subkortikalna područja.
Nadalje, ispituje kako su ovi jezični elementi u interakciji s drugim jezičnim i nejezičnim područjima, kao što su pamćenje i emocije. To dovodi do proširenog razumijevanja hijerarhijskih sustava obrade jezika, koji su od središnje važnosti za razvoj snažnih AI modela.
Umjetna inteligencija i njezina uloga u humanističkim znanostima
Umjetna inteligencija i strojno učenje sada su postali temeljni elementi u digitalnim humanističkim znanostima. Omogućuju nove načine analize, strukturiranja i tumačenja složenih podataka. AI kombinira tradicionalne humanističke metode s moćnim algoritmima, stvarajući nove mogućnosti za prepoznavanje uzoraka i analizu velikih količina podataka.
AI sustavi sposobni su obraditi prirodni jezik i slike, prilagoditi se novim informacijama pomoću odgovarajućih algoritama i automatski rješavati složene zadatke. U humanističkim znanostima AI se često koristi za analizu velikih količina podataka, automatsko prepoznavanje teksta i kulturnu analizu vizualnih i auditivnih medija. To pokazuje ne samo dodanu vrijednost koju te tehnologije nude, već i njihov potencijalni utjecaj na budućnost istraživanja.
Ukratko, kombinacija neuroznanosti i umjetne inteligencije predstavlja put koji obećava za daljnji razvoj sustava za obradu jezika. Nalazi Fatme Deniz mogli bi biti od velike važnosti za optimiziranje liječenja jezičnih poremećaja i razvoj AI sustava koji imaju govorne sposobnosti slične ljudskim.