Istraživači otkrivaju tajnu prehrane dinosaura!

Istraživači otkrivaju tajnu prehrane dinosaura!

Međunarodni istraživački tim proučavao je životni stil divovskih dinosaura u razdoblju jure i došao do revolucionarnih saznanja. Pod vodstvom dr. Daniele E. Winkler sa Sveučilišta u Kielu, dr. Emanuela Tschoppa sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu i Andréa Saleira sa Sveučilišta NOVA Lisbon, tim je analizirao trošenje zuba kod različitih sauropoda. Ova studija, temeljena na metodi Dental Microwear Texture Analysis (DMTA), donosi nove perspektive o prehrani i ponašanju ovih impresivnih prapovijesnih stvorenja.

DMTA, izvorno razvijen za sisavce, sada je prvi put sustavno korišten u sauropodima. Analizirano je ukupno 322 3D skeniranja površine zuba visoke rezolucije s tri važna nalazišta dinosaura - formacije Lourinhã u Portugalu, formacije Morrison u SAD-u i formacije Tendaguru u Tanzaniji. Uzorci su uključivali 39 zuba, dobivenih izravno iz fosila ili kao silikonski otisci. Ovi znakovi istrošenosti pokazuju što su životinje jele posljednjih dana ili tjedana svojih života. Značajne razlike u obrascima trošenja pronađene su između različitih skupina sauropoda i regija.

Rezultati i nalazi

Rezultati studije su složeni. Na primjer, bičevi audati kao što je Diplodocus pokazuju veliku varijabilnost u obrascima nošenja, što ukazuje na promjenu izvora hrane. Nasuprot tome, camarasauri iz Portugala i SAD-a pokazuju vrlo ujednačene tragove nošenja. To sugerira da su te životinje radile sezonske migracije radi hrane. Titanosauriformi iz Tanzanije, s druge strane, pokazuju snažnije i složenije obrasce trošenja uzrokovane tropskim do polusušnim klimatskim uvjetima i pješčanim biljkama u njihovom okruženju. Ovi su zubi više istrošeni od onih iz drugih regija, identificirajući klimatski faktor kao ključni utjecaj.

Studija također pokazuje da su ekološki principi poput formiranja niša i migracijskog ponašanja također bili važni prije 150 milijuna godina. Istraživači planiraju provesti buduće studije kako bi istražili razlike u prehrani između mladih i odraslih jedinki, kao i prilagodbe patuljastih oblika. Cilj mu je proširiti razumijevanje paleoekoloških odnosa i istraživanja bioraznolikosti. Izvorno objavljivanje ovog istraživanja najavljeno je u časopisu “Nature Ecology and Evolution”, što naglašava relevantnost rada.

Važnost analize mikropromjena zuba

DMTA nije samo posvećen proučavanju sauropoda. Također se uspješno koristi za analizu prehrambenih navika teropoda kao što su Allosaurus i Tyrannosaurus rex. Studija koju je provelo Sveučilište u Tokiju u suradnji sa Sveučilištem u Mainzu i Sveučilištem u Hamburgu upotrijebila je ovu metodu za ispitivanje 48 zuba, uključujući 34 zuba teropoda i 14 zuba krokodila. Analiza uzoraka grebanja otkrila je malo dokaza o drobljenju kosti kod proučavanih teropoda, što ukazuje na alternativnu prehranu ili posebno dobro očuvane zube.

Također su postojale razlike između mladih i odraslih dinosaura: mladi dinosauri su imali više trošenja zuba, što ukazuje na češće jedenje lešine. Zanimljivo je i da bi DMTA mogao pomoći u rekonstruiranju prehrane izumrlih životinja i njihovih ekosustava, što je od velike važnosti za razumijevanje evolucijskog razvoja. Metoda bi se mogla primijeniti na buduće studije sauropoda s dugim vratom, pa čak i trošenja usne šupljine kod insekata.

Ukratko, raznolika istraživanja o prehrani dinosaura, koja obuhvaćaju različite vrste dinosaura biljojeda i mesoždera, oslikavaju složenu sliku načina života ovih životinja. Koristeći koprolite, fosilizirani izmet, znanstvenici su mogli izvući zaključke o načinu hranjenja i na taj način saznati više o utjecajima na okoliš u pojedinim razdobljima. Dinosauri su živjeli različito - kao biljojedi, mesojedi, ribojedi ili svejedi - što naglašava njihovu sposobnost prilagodbe različitim staništima i izvorima hrane. Dublja analiza oblika zuba i istrošenosti igra središnju ulogu u ovom istraživanju i otvara nove horizonte za paleontologiju.