Revolucionarna terapija: Kako lijekovi protiv raka produljuju životni vijek miševa!

Revolucionarna terapija: Kako lijekovi protiv raka produljuju životni vijek miševa!

Istraživači s Instituta Max Planck za biologiju starenja razvili su inovativnu kombiniranu terapiju s lijekovima protiv raka rapamicinom i trametinibom koja pokazuje obećavajuće rezultate u produljenju životnog vijeka miševa. Terapija dovodi do značajnog produljenja života do 35%, što je daleko iznad učinaka pojedinačnih lijekova. Prema pojedinačnim studijama, rapamicin produljuje životni vijek za 15-20%, a trametinib za 5-10%, pa kombinacija otvara izuzetne pomake u području istraživanja starenja.

Životinje koje su liječene jednom od dvije tvari ili njihovom kombinacijom u dobi od šest mjeseci ne samo da su pokazale produženi životni vijek, već i značajno smanjenje bolesti povezanih sa starenjem. U organima tretiranih miševa pronađen je smanjeni broj tumora i manje kroničnih upala. Konkretno, upalna aktivnost bila je značajno niža u mozgu, slezeni i bubrezima, što ukazuje na poboljšanja ukupne kvalitete zdravlja. Ženke miševa imale su više koristi od liječenja od mužjaka, što je zanimljiv smjer za buduća istraživanja.

Mehanizmi i učinci terapije

Način na koji ti lijekovi djeluju znanstveno je uzbudljiv. Rapamicin djeluje kao snažan geroprotektor koji usporava proces starenja, dok trametinib interferira s Ras/MEK/ERK signalnim putem, čiji je utjecaj na životni vijek dosad bio nejasan. Kada se daju zajedno, lijekovi pokazuju izmijenjenu aktivnost gena koja nije primijećena kada se daju sami. To može značiti da optimalnu primjenu treba pažljivo planirati kako bi se postigli najučinkovitiji rezultati.

Istraživači namjeravaju dalje odrediti optimalnu dozu i način primjene trametiniba. Ovo je osobito važno budući da je trametinib već odobren za upotrebu kod ljudi, što predstavlja osnovu za buduća klinička ispitivanja. Sebastian Grönke, jedan od istraživača, optimističan je u pogledu mogućih rezultata ovih studija.

Mogućnost primjene kod ljudi

Međutim, ostaje pitanje mogu li te terapije imati isti učinak i kod ljudi. Profesorica Linda Partridge kaže da se produljenje životnog vijeka možda ne može postići u sličnoj mjeri kod ljudi. Ipak, ovi bi lijekovi mogli dati odlučujući doprinos očuvanju zdravlja u starijoj dobi. Takav siguran koncept mogao bi biti od ogromne važnosti za mnoge ljude koji gaje san o duljem, zdravijem životu.

Istraživanje starenja i dugovječnosti značajno je napredovalo posljednjih desetljeća. Prije trideset godina to je još uvijek bio rubni fenomen u znanosti. Dokazi da se proces starenja može mijenjati potječu iz otkrića kao što je Cynthia Kenyon kod nematoda, ali izazovi ostaju, osobito u prenošenju nalaza s modela životinja na ljude. Sadašnji pristupi kao što su senolitici obećavaju, iako početne kliničke studije pokazuju različite rezultate u pogledu njihove učinkovitosti.

Sve u svemu, istraživanje na Institutu Max Planck predstavlja uzbudljiv razvoj u istraživanju protiv starenja, čiji se napredak s nestrpljenjem očekuje. Ostaje za vidjeti kakve će daljnje uvide donijeti nadolazeće kliničke studije i mogu li fascinantni rezultati studija na životinjama također imati sličan utjecaj na kvalitetu života i zdravlje ljudi u starijoj dobi.

Dodatne informacije o studiji i rezultatima potražite u člancima Max Planck društvo, Ingenieur.de i National Geographic biti posjećen.