Studenti predstavljaju inovativna istraživanja u dvorcu Münster!

Studenti predstavljaju inovativna istraživanja u dvorcu Münster!

Posebna izložba održat će se u dvorcu Münster 28. lipnja 2025. Više od 130 učenika u dobi od 8 do 16 godina ondje će predstaviti rezultate svojih istraživačkih projekata. Ovi su projekti dio Forder-Förder-Project (FFP) Međunarodnog centra za istraživanje nadarenih (ICBF) na Sveučilištu u Münsteru. Prethodno su mladi istraživači sudionici cijelo školsko polugodište intenzivno radili na temama koje su sami odabrali.

FFP je namijenjen djeci i mladima s posebnim interesima i talentima. Studenti sveučilišne nastave podupiru studente u provedbi njihovih projekata. Predstojeći “stručni skup” počinje u 10.30 sati i traje oko 14.00 sati. Vodi ga prof. dr. Christian Fischer, voditelj ICBF-a, a otvorio je prof. dr. Michael Quante, prorektor za međunarodne poslove, transfer i održivost.

Raznovrstan program predavanja

Događaj obećava raznovrstan program koji posjetiteljima nudi uzbudljive uvide u istraživački rad mladih talenata. Događaj završava slavljeničkim priznanjem Jessice Oertel iz Q.Uni tima, gdje se studentima dodjeljuju certifikati za njihova postignuća. Ulaz na stručni skup je slobodan, stoga su svi zainteresirani srdačno pozvani. Škole koje sudjeluju uključuju Gimnaziju Annette-von-Droste-Hülshoff, Gimnaziju Immanuel-Kant i srednju školu Münster Mitte.

Ovom inicijativom želi se promovirati kreativni potencijal mladih i dati im priliku da se predstave u akademskom kontekstu. Posebno u vrijeme globalnih kriza, koje postaju sve važnije, kao što je aktualni problem gladi, promicanje mladih talenata i njihovih ideja od velike je važnosti.

Glad i genetski inženjering: globalni izazov

Globalne krize pogoršavaju problem gladi i pothranjenosti. Prema tome Zaklada Rosa Luxemburg Oko 730 milijuna ljudi pati od kronične gladi, dok je oko 30% svjetske populacije pogođeno nedostatkom hrane. Pandemija COVID-19, klimatska kriza i geopolitički sukobi značajno doprinose ovim izazovima.

Kako bi se tome suprotstavilo, biotehnološka rješenja, posebice genetski inženjering, promoviraju se kao obećavajući pristupi. Ključni globalni igrači, kao što je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres, već su izrazili zabrinutost oko sigurnosti hrane u cijelom svijetu. U tom kontekstu sve je veće prihvaćanje genetski modificiranih biljaka, uključujući i Afriku, jer je Kenija, primjerice, ukinula zabranu takvih biljaka.

Vladina potpora u Sjedinjenim Državama i Europi potiče poljoprivrednike da koriste ostavljeno zemljište za uzgoj hrane kako bi povećali proizvodnju pšenice. No, ove mjere nailaze i na otpor ekoloških udruga koje upozoravaju na negativne učinke u poljoprivrednom sektoru. Poljoprivredni ekonomist Martin Qaim ističe da bi nove tehnologije poput genomskog uzgoja mogle pomoći u povećanju poljoprivrednih prinosa.

Geni ili obrazovanje? Utjecaj na živote djece

Rasprava o utjecaju genetike i okoline na obrazovni put djece je ključna. Konkretno, nalazi iz Federalna agencija za građansko obrazovanje pokazuju da iako genetski čimbenici utječu na inteligenciju, a time i na mogućnosti obrazovanja, to nije apsolutno.

Oko 40% razvoja inteligencije određeno je genetskom strukturom, dok se taj utjecaj povećava na 60% u odrasloj dobi. Ipak, društveno okruženje igra važnu ulogu, posebice društveni uvjeti i pristup obrazovanju. Ispostavilo se da društveni status roditelja ima značajan utjecaj na obrazovni put njihove djece, dok djeca iz siromašnijih sredina često ne mogu iskoristiti svoj puni potencijal.

Prepoznavanje i rješavanje izazova koji proizlaze iz društvenih nejednakosti ostaje zadatak društva u cjelini. Rasprava o optimalnom promicanju talenata i vještina stoga je važnija nego ikad kako bi se stvorile jednake mogućnosti i budućim generacijama pružila najbolja moguća podrška.