Sigurne škole za LGBTQ+ mlade: Poziv na promjene!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Online predavanje na Sveučilištu Vechta: prof. dr. Laura Baams ističe izazove za LGBTQ+ mlade ljude u svakodnevnom školskom životu.

Online-Vortrag an der Uni Vechta: Prof. Dr. Laura Baams beleuchtet Herausforderungen für LGBTQ+-Jugendliche im Schulalltag.
Online predavanje na Sveučilištu Vechta: prof. dr. Laura Baams ističe izazove za LGBTQ+ mlade ljude u svakodnevnom školskom životu.

Sigurne škole za LGBTQ+ mlade: Poziv na promjene!

U sklopu Međunarodnog tjedna na Sveučilištu Vechta 30. lipnja 2025. održano je online predavanje o izazovima i potrebama LGBTQ+ mladih u svakodnevnom školskom životu. Renomirani govornik, prof. dr. Laura Baams sa Sveučilišta u Groningenu u svom je izlaganju istaknula ključnu ulogu škola u promicanju dobrobiti i zaštiti od diskriminacije. Povod predavanju bio je Mjesec ponosa koji se obilježava u lipnju i skreće pozornost na izazove s kojima se suočavaju LGBTQ+ osobe. To izvještava Mynewsdesk Queer djeca i mladi ljudi često pate od nasilja, isključenosti i psihičkog stresa te često imaju suicidalne misli.

Prof. dr. Baams je profesor obrazovanja i obrazovnih znanosti i vodi istraživačke projekte koji se fokusiraju na sigurnost u školi i mentalno zdravlje LGBTQ+ mladih. Njezin angažman prepoznat je kroz brojne nagrade, a nedavno je primila NWO Vidi Grant. Predavanje je održao prof.dr. Christopher Osterhaus, voditelj istraživačkog projekta PROUD u organizaciji. Ovaj projekt ispituje uzroke i zaštitne čimbenike homofobnog i transfobnog nasilja u njemačkim srednjim školama, s ciljem da se iskustva diskriminacije učine vidljivima i izvedu mjere za inkluzivnije školsko okruženje.

Uloga škole u prevenciji suicida

Uloga škola kao sigurnog mjesta i mreže podrške ključna je, posebice s obzirom na alarmantne statistike o pokušajima samoubojstva među LGBTQ+ mladima. Prema nedavnoj studiji, 23% mladih homoseksualaca, lezbijki i biseksualaca pati od suicidalnih misli, u usporedbi s 5,4% njihovih heteroseksualnih vršnjaka. Za transrodne osobe stopa je čak 40%. Istraživanja to pokazuju LGBTQ+ mladi izloženi su većem riziku od suicidalnih misli i ponašanja zbog jedinstvenih stresora kao što su odbacivanje od strane roditelja i vršnjaka te iskustva seksualne diskriminacije.

Pozitivna školska klima u kojoj učenici doživljavaju povezanost i podršku ističe se kao zaštitni faktor protiv suicidalnih ideja. Uključivanje i prisutnost rodnih i seksualnih saveza (GSA) u školama može pomoći u smanjenju nasilja i promicanju psihološke dobrobiti. Studije pokazuju da škole koje provode inkluzivne politike protiv zlostavljanja imaju značajno manji rizik od samoubojstva među LGBTQ+ mladima. Ovo naglašava potrebu za sveobuhvatnim pristupom prevenciji samoubojstva koji uzima u obzir različite školske čimbenike i mjere podrške.

Praznine u istraživanju i budući pristupi

Unatoč napretku znanja, mnogi su aspekti još uvijek nedovoljno istraženi. Posebno postoji nedostatak pristupa prevenciji samoubojstva utemeljenih na dokazima koji su posebno prilagođeni potrebama LGBTQ+ mladih. Nedavna analiza naglašava potrebu za razvojem intersekcijskih i multisektorskih modela prevencije samoubojstava kako bi se bolje odrazila različita iskustva i rizici.

Planirani model Russella i Fisha (2016) predstavlja obećavajući korak u tom smjeru. Opisuje mogućnosti pristupa prevenciji samoubojstva koje bi trebale uključivati ​​univerzalne, selektivne i indicirane mjere. Integriranje različitih dimenzija kao što su rasa, socioekonomski status i rodni identitet ključno je za provedbu holističke strategije za promicanje mentalnog zdravlja LGBTQ+ mladih.

Snimljeno predavanje prof. dr. Baamsa dostupno je članovima sveučilišta na www.linktr.ee/psychologie.macht.schule. Ako imate dodatnih pitanja, obratite se prof. dr. Christopheru Osterhausu koji je dostupan putem e-pošte na christopher.osterhaus@uni-vechta.de.