Znanstvenici pozivaju na radikalne mjere zaštite klime u Njemačkoj
Dana 30. srpnja 2025. skupina stručnjaka iz WBNK predstavila je preporuke za zaštitu klime u Njemačkoj, s fokusom na močvare, šume i poljoprivredne krajolike.

Znanstvenici pozivaju na radikalne mjere zaštite klime u Njemačkoj
Dana 30. srpnja 2025., Znanstveni savjetodavni odbor za zaštitu prirodne klime (WBNK) podnio je izjavu saveznom ministru okoliša Carstenu Schneideru naglašavajući golemi potencijal prirodnih ekosustava za zaštitu klime i skladištenje CO2. Izvješće, koje vode predsjednici Anke Herold i prof. dr. Matthias Drösler, daje sveobuhvatan pogled na ulogu močvara, šuma, poljoprivrednih krajolika, poplavnih područja, obala, mora, naselja i zaštićenih područja u kontekstu klimatske krize. Središnji cilj ove inicijative je postizanje klimatskih ciljeva Njemačke kroz povećani fokus na zaštitu prirodne klime.
Izjava poziva na konkretne mjere za smanjenje emisija i vezanje CO2. Uključujući ponovno vlaženje poljoprivrednih močvara do 2045. godine, s oko 80% područja - oko milijun hektara - koje treba obnoviti. Glasno NABU Vrištine nisu samo učinkoviti odvodnici ugljika, već također predstavljaju staništa za ugrožene vrste kao što su pješčanik i močvarna žaba.
Izazovi brige za močvare i njezin potencijal
Tresetišta su se pojavila u srednjoj Europi nakon posljednjeg ledenog doba i sekvestriraju trećinu zemaljskog ugljika, iako čine samo 3% globalne kopnene površine. Jedan hektar močvare s slojem treseta od 15 cm skladišti ugljika koliko i stogodišnja šuma na usporedivoj površini. No drenaža i eksploatacija treseta dovode do ispuštanja velikih količina CO2, što Njemačku svake godine košta oko 44 milijuna tona ekvivalenta CO2. Unatoč tim izazovima, posljednjih su godina zabilježeni pozitivni pomaci u zaštiti močvara, poput zaštite poluprirodnih močvarnih područja i razvoja projekata renaturacije.
Izjava WBNK također preporučuje promicanje agrošumarskih sustava koji skladište CO2 i povećavaju otpornost na ekstremne vremenske uvjete. Također se preporučuje prilagodba šuma na klimatske promjene ciljanim gospodarenjem, ali postojeća područja, poput preko 110.000 ha starih bukovih šuma, treba izbjegavati kako bi se podržali prirodni procesi. Osim toga, gospodarenje šumama koje je prihvatljivo za ekosustave od velike je važnosti za zaštitu tla.
Prirodna rješenja za klimatske promjene
Izazovi klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti mogu se riješiti kroz rješenja temeljena na prirodi (NbS), koja koriste prirodne procese za borbu protiv ekoloških, društvenih i ekonomskih problema. Savezna agencija za okoliš ističe da NbS također pridonosi postizanju Pariškog sporazuma i UN-ove konvencije o biološkoj raznolikosti te da je troškovno učinkovitiji od tehničkih pristupa smanjenju CO2.
Za realizaciju ovih mjera potrebna su financijska ulaganja i politička potpora. Njemačka planira uložiti oko 3,5 milijardi eura u prirodne mjere zaštite klime do 2027. To uključuje, između ostalog, ponovno vlaženje močvara i pošumljavanje. Međutim, ove inicijative nisu zamjena za sveobuhvatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Kako bi se osigurala učinkovitost ovih mjera, potrebna je socijalno-ekološka transformacija gospodarstva. Trenutna klimatska kriza predstavlja izazov za provedbu ovih rješenja, budući da rastuće temperature i suše dodatno opterećuju ekosustave.