Integracijska nagrada za KOBEG: Fokus na mentalno zdravlje izbjeglica

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Istraživanje Sveučilišta u Konstanzu dobiva nagradu za integraciju za inovativni projekt o mentalnom zdravlju izbjeglica u Njemačkoj.

Forschung der UNI Konstanz erhält Integrationspreis für innovatives Projekt zur psychischen Gesundheit von Geflüchteten in Deutschland.
Istraživanje Sveučilišta u Konstanzu dobiva nagradu za integraciju za inovativni projekt o mentalnom zdravlju izbjeglica u Njemačkoj.

Integracijska nagrada za KOBEG: Fokus na mentalno zdravlje izbjeglica

Mnoge izbjeglice u Njemačkoj pate od psihičkih poremećaja koji zahtijevaju liječenje, što su nedavno pokazala razna istraživanja. Istraživački tim na Sveučilištu u Konstanzu radi na integraciji ovih osoba u sustav psihološke skrbi od 2017. s projektom “Koordinirani psihoterapijski tretman koji uključuje zdravstvene mentore” (KOBEG). Dana 8. svibnja 2025. KOBEG je dobio nagradu za integraciju od strane pokrajine Baden-Württemberg, što naglašava relevantnost i uspjeh projekta. Nagradu je u Kursaalu u Bad Cannstattu uručio ministar za socijalna pitanja i integraciju Manne Lucha, a KOBEG je zauzeo drugo mjesto u kategoriji “Civilno društvo” od 236 pristiglih prijava. Ovom nagradom prepoznaju se napori da se izbjeglicama poboljša pristup psihološkom tretmanu.

Projekt KOBEG ima za cilj prevladati pristupne barijere u zdravstvenom sustavu. Blisko surađuje s mrežom zdravstvenih sponzora s migrantskom pozadinom, kao i sa stručnjacima poput psihologa i terapeuta. Koordinatorica projekta Lea Bogatzki naglašava da mreža radi na različitim razinama kako bi pristup bio lakši. Suvoditelj projekta Michael Odenwald naglašava kontinuiranu evaluaciju projekta kako bi se dodatno optimizirala njega. Financiranje dolazi iz Fonda EU za azil, migracije i integraciju (AMIF).

Mentalno zdravlje izbjeglica

Izazovi s kojima se suočava mentalno zdravlje izbjeglica su značajni. Trenutne studije pokazuju visoku prevalenciju mentalnih bolesti, pri čemu traumatska iskustva igraju presudnu ulogu. Na primjer, studija je pokazala da je više od 87% ispitanih izbjeglica doživjelo traumatizirajuće događaje, a više od 40% je pokazivalo znakove depresivne bolesti. Ovi su rezultati u skladu s međunarodnim studijama koje pokazuju sličnu prevalenciju posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Prema meta-analizi, prevalencija PTSP-a i depresivnih poremećaja je oko 30%.

Posebno su pogođene izbjeglice iz sukobljenih regija kao što su Afganistan, Sirija i Irak. Studija je pokazala da je rizik od PTSP-a kod žena izbjeglica starijih od 35 godina čak 56%, pri čemu su žene iz Sirije i Iraka također neproporcionalno pogođene. Unatoč rjeđim kroničnim bolestima, ovi ljudi svoje zdravlje subjektivno ocjenjuju lošijim od domaćeg njemačkog stanovništva. Uvjeti života u prihvatnim centrima s ograničenim prostorom i neizvjesnošću oko budućnosti također negativno utječu na njihovo psihičko zdravlje.

Sustav opskrbe

Unatoč rastućem broju mentalno oštećenih izbjeglica, postoji samo nekoliko pouzdanih empirijskih nalaza o mentalnom zdravlju ove skupine. Institucije poput društava za zdravstveno osiguranje i Socio-economic Panel (SOEP) prikupile su podatke, ali jaz u sustavu skrbi i dalje je velik. Analiza također pokazuje da traumatizirane izbjeglice često imaju dvostruko veću vjerojatnost da će imati fizičke probleme. Za otklanjanje ovih nedostataka ključno je uspostaviti učinkovit sustav psihoterapijske skrbi.

Stoga je rad Sveučilišta u Konstanzu, posebice projekt KOBEG, od goleme važnosti. Oni bi mogli poslužiti kao model za druge inicijative za održivu podršku mentalnom zdravlju izbjeglica i popunjavanje praznina u trenutnoj ponudi skrbi. Stručnjaci se slažu da psihoterapijski tretman izbjeglica mora hitno dobiti mjesto u javnom zdravstvu.