Nova aplikacija mjeri zagađenje finom prašinom za pješake i bicikliste!

Nova aplikacija mjeri zagađenje finom prašinom za pješake i bicikliste!

Fina prašina smatra se jednom od skrivenih opasnosti našeg vremena i, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), četvrti je najčešći uzrok smrti u svijetu. Fine čestice, poznate kao PM2,5, pridonose razvoju respiratornih bolesti, raka i kardiovaskularnih bolesti. Imajući na umu ovo alarmantno otkriće, istraživači s Tehnološkog instituta Karlsruhe (KIT) razvili su inovativni prototip za aplikaciju koja je namijenjena za pomoć pješacima i biciklistima u mjerenju i razumijevanju njihovog zagađenja finom prašinom u urbanim područjima. Ova aplikacija putem Googlea svakih 10 sekundi bilježi lokaciju korisnika i trenutnu koncentraciju fine prašine.

Osnovna funkcija aplikacije je da ne samo da prikazuje trenutnu razinu onečišćenja finom prašinom, već također određuje količinu udahnute fine prašine. U obzir se uzima prosječni volumen disanja korisnika, koji je između 6 i 8 litara u mirovanju i između 40 do 50 litara u hodu ili vožnji biciklom. Korisnici također imaju mogućnost unosa pojedinačnih faktora kao što su težina, brzina i profil terena kako bi dobili precizniju procjenu. Ova opcija projekcije temeljene na podacima mogla bi biti od pomoći urbanistima, osobito pri provedbi infrastrukturnih mjera usmjerenih na zdravlje. Projekt “Zdravstvena optimizacija pješačke i biciklističke infrastrukture” financira Savezno ministarstvo za digitalizaciju i promet, s partnerima kao što su FZI Research Center for Information Technology i IDEA System GmbH.

Čimbenici rizika i njihovo djelovanje

Izloženost finoj prašini ključni je zdravstveni rizik. Studije pokazuju da su ljudi tijekom života izloženi različitim čimbenicima rizika koji se mogu ograničiti samo individualnim ponašanjem kao što je zdrava prehrana ili tjelovježba. Onečišćivači zraka, s druge strane, zahtijevaju dalekosežnije političke mjere za njihovo smanjenje. Iako je zagađenje finom prašinom u Njemačkoj u posljednjih nekoliko godina palo, gotovo 100% stanovništva premašuje preporučenu vrijednost SZO-a od 5 µg/m³. Iako nitko u Njemačkoj nije bio izložen razinama iznad granice EU-a od 25 µg/m³ tijekom razdoblja istraživanja, stvarni zdravstveni rizik ostavlja mnogo toga za poželjeti.

Teret bolesti uzrokovan česticama bio je značajan u 2021.: približno 232 900 životnih godina prilagođenih invalidnosti (DALY), što je prepolovljenje u usporedbi s 2010. Otprilike 5% tereta bolesti od KOPB-a i 6% od raka pluća može se pripisati česticama. Broj golih smrti pao je s 26 800 u 2010. na 12 800 u 2021., naglašavajući učinkovitost mjera za ublažavanje. No smanjenje tereta bolesti usporava se, što može biti i posljedica starenja stanovništva, kako pokazuje studija Helmholtza iz Münchena.

Zdravstveni rizici ostaju

Unatoč smanjenim koncentracijama onečišćujućih tvari, opasnost od smrti nije se značajno promijenila. Ova zabrinjavajuća činjenica mogla bi imati nekoliko razloga. To uključuje starenje stanovništva, koje je sklono većim zdravstvenim problemima, kao i promjene u podrijetlu i sastavu onečišćivača zraka. Prof. dr. Annette Peters, ravnateljica Instituta za epidemiologiju, poziva na smjernice WHO-ovih smjernica o kvaliteti zraka i predlaže reviziju graničnih vrijednosti na europskoj razini. Takvi bi koraci mogli dati odlučujući doprinos daljnjem smanjenju zdravstvenih rizika.

Razvoj aplikacije KIT mogao bi biti važan korak prema boljem razumijevanju onečišćenja finom prašinom i u konačnici poboljšati kvalitetu života u urbanim područjima. S obzirom na nadolazeće zdravstvene posljedice, i dalje je neophodno poduzeti javne i pojedinačne mjere za smanjenje onečišćivača zraka. KIT izvijestio o obećavajućoj aplikaciji, dok je Savezna agencija za okoliš ukazuje na trajno smanjenje opterećenja. Najmlađi Studija Helmholtza Münchena bavi se tekućim zdravstvenim rizicima i naglašava hitnost političkog djelovanja.