Novi projekt borbe protiv antisemitizma počinje na Viadrini!

Novi projekt borbe protiv antisemitizma počinje na Viadrini!

Dana 16. srpnja 2025. na Europskom sveučilištu Viadrina službeno je predstavljen projekt “Vidjeti antisemitizam kroz pravo” (SATL). Ovaj ambiciozni projekt financira Njemačka istraživačka zaklada (DFG) i ima za cilj analizirati pravnu borbu protiv antisemitizma u Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Ukrajini od 1945. godine. Vodi ga tim iskusnih istraživača koji čine dr. Reut Paz, prof. dr. Thilo Marauhn i prof. dr. Benjamin Lahusen.

Središnji element projekta je stvaranje baze podataka koja uključuje gotovo 1500 dokumentiranih slučajeva antisemitizma iz navedenih zemalja. Novo u trenutnoj fazi istraživanja je uključivanje sudskih slučajeva iz Ukrajine, što predstavlja poseban izazov s obzirom na rat koji je u tijeku. Dr. Reut Paz također objašnjava da je pristup mnogim sudskim spisima često otežan jer su mnogi dokumenti blokirani.

Ciljevi i izazovi istraživanja antisemitizma

Projekt SATL predstavlja definicijski izazov, budući da antisemitizam nije samo pravni nego i društveni fenomen. Razvijena je posebna definicija koja uključuje četiri kategorije: antisemitizam povezan s Izraelom, vjerski antisemitizam, povijesni antisemitizam i zavjerenički antisemitizam. Korištenje definicije Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust (IHRA) namjerno je isključeno jer se smatralo previše novom i kontroverznom.

Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja (BMFTR), koje promiče istraživačke projekte za borbu protiv antisemitizma u Njemačkoj i Europi, teži sličnim ciljevima. Financiranje ima za cilj produbiti razumijevanje antisemitizma i ojačati prava onih koji pate od antisemitskih incidenata. U prvoj fazi financiranja osnovano je deset istraživačkih skupina koje će se baviti temama poput prevencije antisemitizma u obrazovnom sektoru i pravnog postupanja s antisemitskim incidentima.

Rezultati istraživanja i društvene implikacije

Prema studijama, antisemitski stavovi razlikuju se u različitim zemljama; U Njemačkoj i Francuskoj slaganje s antisemitskim stereotipima iznosilo je oko 16 do 17 posto između 2016. i 2018. Ono što je zapanjujuće jest kontradikcija između pada broja anketiranih o antisemitizmu i porasta antisemitskih zločina, posebno u desničarskom radikalnom miljeu. Stručnjaci taj porast opisuju kao sindrom potrebe za jednostavnim objašnjenjima svijeta i samouvjerenosti.

O složenosti antisemitizma govori se i u istraživanjima. Društveni znanstvenik Theodor W. Adorno opisao je antisemitizam 1950-ih kao “glasinu o Židovima”. Nedavne studije jasno pokazuju da antisemitizam nije samo ukorijenjen u starim predrasudama, već je oblikovan društvenom dinamikom i promjenjivim percepcijama. Utjecaj društvene radikalizacije, posebice na internetu, može se smatrati pokretačkom snagom za oživljavanje antisemitskih osjećaja.

S obzirom na sve veći broj antisemitskih ispada, postavlja se pitanje društvene odgovornosti: borba protiv antisemitizma nije samo zadaća ustavne države, već i civilnog društva i znanosti. Ovi zajednički napori ključni su za jačanje stvarnosti židovskog života u Njemačkoj i Europi i za zaštitu različitih identiteta.

Ukratko, tekuća istraživanja u ovom području pokazuju da je antisemitizam složen i dinamičan fenomen koji se također mora rješavati političkim i društvenim djelovanjem. Nadolazeće godine bit će ključne za napredak u razumijevanju i borbi protiv antisemitizma.

Europsko sveučilište Viadrina javlja da...

BMBF ističe da...

Portal za sudjelovanje ide u…