Sveučilišta u središtu pozornosti: Prijeti li akademska sloboda poništenjem?

Sveučilišta u središtu pozornosti: Prijeti li akademska sloboda poništenjem?

6. kolovoza 2025. autor promišlja o ključnoj ulozi javnih sveučilišta u kontekstu globalnih izazova. Ističe odgovornost sveučilišta za opće dobro te navodi kako temeljne vrijednosti poput demokracije i mira danas više nisu samorazumljive. Pritisak na američka istraživačka sveučilišta se povećao, osobito od predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Populistički pokreti u SAD-u i Europi kritiziraju sveučilišta kao egocentrična i optužuju ih da se previše bave pitanjima kao što su rod, rasizam i seksizam. To ide ruku pod ruku sa širim društvenim skepticizmom prema znanstvenim institucijama, koji se izražava u sve većem razlikovanju činjenica od populističkih narativa. Sveučilište u Potsdamu izvještava o tome autor naglašava potrebu da se postignuća sveučilišta jasnije komuniciraju s društvom.

Od 1980-ih autor se bavi pitanjem kako se sveučilišna ulaganja vraćaju u društvo. Trenutačno vidi prijetnju sveučilišnoj autonomiji i akademskim slobodama koje se jačaju populističkim trendovima. Posebne kontroverze, kao što je Hamasov nedavni napad na Izrael, potakle su raspravu o ulozi znanstvenika i njihovim odgovornostima u javnom diskursu. Južnonjemački naglašava da populisti odbacuju znanstvene sustave jer pružaju čvrste činjenice koje mogu proturječiti njihovim tvrdnjama koje nadilaze jednostavne, emocionalne narative.

Demokratska stabilnost kroz znanost

U ovom kritičnom okruženju, autor potiče sveučilišta da aktivno interveniraju u javnom diskursu i u društvenu raspravu unesu argumente utemeljene na činjenicama. Iako općenito postoje bolji mehanizmi zaštite akademske slobode u Njemačkoj, opasnosti koje predstavljaju populističke ideologije, poput onih AfD-a, također su ovdje jasne. Ova stranka pokreće napade na istraživanje klime, istraživanja spolova i još mnogo toga. Autor uspoređuje aktualne optužbe protiv sveučilišta s povijesnim optužbama iz 1970-ih te upozorava da bi kulturni i društveni diskursi mogli biti sve više oblikovani zabranama mišljenja i govorenja. Savezna agencija za građansko obrazovanje opisuje Gledajući unatrag, promjene u sveučilišnom sustavu i izazove koje to može stvoriti za znanost.

Na znanost se dugo nije gledalo samo kao na akademsku disciplinu, već i kao na osnovu stabilnosti i prosperiteta. Sveučilišta imaju središnju ulogu u funkcioniranju demokratske države. Oni su ključni za obrazovanje informiranih građana i podržavaju prijenos znanja i tehnologije, što zauzvrat doprinosi stabilizaciji demokracije. Autor ističe da je uprava sveučilišta dužna štititi granice slobode izražavanja i akademske slobode.

Izazovi akademskim slobodama

Osim toga, autor upozorava na pretjerano dominantne teme poput roda i budnosti koje bi, po njegovom mišljenju, mogle ugroziti sveučilišnu relevantnost. Političke intervencije, kao što je financiranje određenih tema putem financiranja treće strane, utječu na to koja se istraživanja provode, što u konačnici može kontrolirati teme istraživanja znanstvenika. To se događa u kontekstu sve većeg pritiska znanstvenicima da se fokusiraju na mainstream teme, što dovodi do ograničavanja individualne slobode istraživanja.

Kronično nedovoljno financiranje sveučilišta i posljedična sve veća ovisnost o financiranju trećih strana ugrožavaju intelektualne i financijske temelje sveučilišta. Posljedice su ne samo sve manji broj profesorskih zvanja, već i sve veći utjecaj kolega, što može dovesti do konformizma. Autor poziva znanstvenike na aktivniju komunikaciju i defenzivu oko akademskih sloboda kako bi se naoružali protiv populističkih napada i povećali svijest o važnosti činjenica u društvu.