Radionica Transatlantske povijesti: Pogled na porobljavanje i prava žena!
Radionica na Viadrini o transatlantskoj trgovini robljem raspravlja o eurocentričnim perspektivama i interdisciplinarnoj razmjeni.

Radionica Transatlantske povijesti: Pogled na porobljavanje i prava žena!
Dana 11. i 12. rujna 2025. u Viadrini u Frankfurtu (Oder) održana je radionica “Transverzalno razmišljanje i djelovanje”. U organizaciji PD dr. Andrea Gremels i Norah El Gammal, događaj je imao za cilj raspravu o transatlantskoj povijesti porobljavanja preko profesionalnih i geografskih granica. Sudionici iz područja književnih znanosti, filozofije, političkih znanosti, etnologije i povijesti okupili su se kako bi razvili različitu perspektivu na temu. Poseban fokus bio je na produktivnosti teorija kulturoloških studija s globalnog juga, koje su često zanemarene u eurocentričnoj historiografiji.
Radionica je ponudila prostor za intenzivne rasprave o europocentričnim i nacionalističkim perspektivama u historiografiji. Prof. dr. Ottmar Ette govorio je o Antonu Wilhelmu Amou, prvom poznatom crnom filozofu u Njemačkoj, i njegovoj nestaloj doktorskoj tezi. Ova se veza povezala s aktualnim raspravama o kolonijalizmu i ropstvu u Njemačkoj, koje su pokrenute nakon smrti Georgea Floyda i prosvjeda Black Lives Matter. Na primjer, u kolovozu 2023. “Mohrenstraße” u Berlinu preimenovana je u “Anton-Wilhelm-Amo-Straße”, što je potez koji signalizira stalne konfrontacije s kolonijalnom prošlošću.
Interdisciplinarne perspektive
Norah El Gammal bavila se pričama ženskih porobljenih ljudi i predstavljanja kroz književne prikaze. Dr. Anka Steffen izvijestila je o uništenom varšavskom arhivu koji je mogao pružiti važne podatke o poljskim legionarima u Haićanskoj revoluciji. Te su rasprave naglasile potrebu za interdisciplinarnom razmjenom, što je Andrea Gremels istaknula kao snagu radionice. Dr. Sinah Kloß osvrnula se na odnose moći u svom terenskom istraživanju u Surinamu i tako proširila opseg rasprave kako bi uključila globalne perspektive.
Panel o šećeru istaknuo je vezu između povijesti i ekonomije. Gremels je predstavila svoje istraživanje o Fernandu Ortizu i simboličnoj važnosti proizvodnje šećera za porobljavanje. Prof. dr. Klaus Weber govorio je o globalnim vezama u uzgoju šećera u 19. stoljeću koje su imale ne samo ekonomske već i društvene učinke. Radionica je završila filmskom raspravom s Manthijom Diawarom o njegovom filmu “Édouard Glissant: Jedan svijet u odnosu”, koji je raspravljao o odnosima razmjene između Afrike i Kariba.
Trgovina robljem i njezini učinci
Rasprava o transatlantskom ropstvu nalazi se u kontekstu šire rasprave o kolonijalnoj trgovini i njezinu utjecaju. U srednjoj Europi, posebno u 18. stoljeću, naglo je porasla potražnja za kolonijalnim proizvodima poput šećera i kave. Ti su proizvodi činili preko 60% ukupnog prekomorskog uvoza Hamburga, pokazujući vrstu trgovinskih tokova koji su karakterizirali društva u to vrijeme. Uzgoj se u američkim kolonijama masovno proširio, što je zauzvrat dovelo do sporog povećanja produktivnosti u Europi. Povjesničari ispituju ulogu njemačkih i švicarskih trgovaca u trgovini robljem, što je imalo pozitivan utjecaj na njihov prosperitet.
Friedrich Romberg je ključna osoba u povijesti njemačke trgovine robljem. Nakon što je emigrirao u Bruxelles, profitirao je od trgovine tekstilom i stekao tranzitnu povlasticu 1766. Godine 1782. Romberg se počeo aktivno baviti trgovinom robljem i izgradio jednu od najvećih brodarskih kompanija u Bordeauxu. Međutim, njegov posao, koji se uvelike oslanjao na trgovinu šećerom i robljem, pretrpio je ogromne gubitke zbog pobune robova 1791. u St. Domingu. Rombergova priča ilustrira složenu upletenost njemačkih trgovaca u trgovinu robljem i pokazuje duboke ekonomske i društvene posljedice tih praksi.
Rasprava na radionici i povezane povijesne analize dio su većeg društvenog procesa u Njemačkoj. Hitno je potrebno kritički se pozabaviti vlastitom kolonijalnom prošlošću kako bi se preispitali i obradili ukorijenjeni narativi. Ova rasprava također uključuje različite prakse trgovine robljem iz drugih kultura, koje se često ne razmatraju na odgovarajući način u trenutnoj raspravi. Povjesničari pozivaju na nijansirani pogled na ovu složenu povijest koji nadilazi eurocentričnu perspektivu i uključuje globalni jug.