8. svibnja: Dan oslobođenja ili sjena prošlosti?

8. svibnja: Dan oslobođenja ili sjena prošlosti?

Stručnjaci i povjesničari će 14. svibnja 2025. rasvijetliti tekuće rasprave o oslobođenju od nacionalsocijalizma, ističući njihove različite perspektive i povijesne kontekste. Aktualno istraživanje ZEIT-a provedeno 27. ožujka pokazuje da bi više od polovice Nijemaca željelo vidjeti kraj raspravama o nacističkoj prošlosti. Pritom je većina ispitanika izrazila mišljenje da je za zločine nacionalsocijalizma odgovorno samo nekoliko ljudi te da društvo u cjelini nije krivo. Ova otkrića postavljaju pitanja o percepciji oslobođenja.

Thomas Kück, jedan od sudionika rasprave, dovodi u pitanje ideju završne linije. Osvrće se na različita povijesna zbivanja u Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj i ističe da mnoge žene na Istoku nisu mogle doživjeti nasilje koje su pretrpjele kao oslobođenje. Tobias Lenz, drugi govornik, naglašava da je Njemačka oslobođena od fašizma 8. svibnja 1945. godine, ne vlastitim snagama, nego saveznicima. Lenz ovaj dan vidi kao početak uspješne priče koja uključuje i međunarodnu odgovornost Njemačke.

Povijesni konteksti i percepcije

Oslobođenje od nacionalsocijalizma često se poistovjećuje s krajem nacionalsocijalističke diktature, obilježenom bezuvjetnom predajom Wehrmachta 1945. U poslijeratnom razdoblju, 8. svibnja je za mnoge Nijemce više bio simbol poraza. To se ogleda u činjenici da se u DDR-u taj dan slavio kao “Dan oslobođenja”, dok je u Saveznoj Republici dugo bio obavijen šutnjom. Richard von Weizsäcker primijetio je 1985. da je oslobođenje došlo "izvana" i osvjetljava dvosmislenost ove obljetnice. Kück i Lenz naglašavaju odgovornost Njemačke za očuvanje, da tako kažem, kolektivnog sjećanja, uključujući zagovaranje prava Izraela na postojanje i jačanje međunarodnog prava.

Središnja tema aktualne rasprave je odgovornost današnje generacije studenata. To zahtijeva propitivanje složenih sjećanja i pronalaženje ravnoteže između individualnih i kolektivnih sjećanja. Izazovi kulture sjećanja, koji se očituju iu rastućim revizionističkim strujanjima i porastu desničarskih ekstremističkih stranaka, diferencirano ispitivanje povijesti čine još potrebnijim. Anketa, koja pokazuje da je većina za stati na kraj zločinima nacističkog režima, alarmantan je znak koji bi mogao potaknuti dalekosežne rasprave u društvu.

Budući izazovi kulture sjećanja

Osam desetljeća nakon Drugog svjetskog rata, kultura sjećanja i politika povezana s njom suočavaju se s nekoliko izazova. Nestankom brojnih suvremenih svjedoka koji 1945. godine nisu bili djeca, očuvanje ovih povijesnih događaja postaje sve teže. EU je svojom raznolikošću društava dodatno ojačala pluralne perspektive povijesti. Sukob s nacionalsocijalizmom i dalje je kontroverzna tema za njemačko društvo.

Za strukturiranje narativa sjećanja, različite perspektive u kontekstu Istočne i Zapadne Njemačke posebno su ključne. U kontekstu nedavne rasprave o državnom prazniku 8. svibnja, jasno je da bi taj dan, iako zakonski nepriznat, mogao ponuditi više prostora za ispitivanje političke slike Savezne Republike o sebi. Postoje pozivi da se 8. svibnja prizna kao nacionalni praznik kako bi taj dan dobio status važnog dijela njemačke povijesti.

Pitanja o sjećanju i odgovornosti danas su aktualnija nego ikad. Izazovi kulturi sjećanja i komemoracije ne samo da odstupaju od prošlosti, nego i suočavaju društvo s vlastitim identitetom i poukama povijesti. U Njemačkoj koja je postala raznolikija, potreba za preformuliranjem vrijednosti politike sjećanja postaje očita kako bi se omogućio diskurs temeljen na konsenzusu i poštovanju.

Dodatne pojedinosti i različite perspektive o ovoj temi mogu se pronaći u raznim izvješćima, uključujući na Leuphana, Wikipedia, i PRIF blog.