Reproduktivna prava u Njemačkoj: izazovi i rješenja u fokusu

Reproduktivna prava u Njemačkoj: izazovi i rješenja u fokusu

Rasprava o reproduktivnim pravima pod pritiskom je u cijelom svijetu. To je ponovno postalo jasno tijekom prvog sastanka istraživačke mreže ReproGerecht koji se održao 1. i 2. rujna 2025. na Pravnom fakultetu Bucerius. Konferencija je pod nazivom “Reproduktivno samoodređenje u društvenim promjenama: interdisciplinarne perspektive i aktualni izazovi” okupila preko 30 istraživača s 28 sveučilišta i istraživačkih institucija. Središnje pitanje bilo je provedba reproduktivnih prava u području napetosti između individualnih zahtjeva za slobodom i društvenih okvirnih uvjeta. Prema podacima UN-a, pristup reproduktivnim pravima ograničen je u mnogim zemljama, uključujući Njemačku, što posebno pogađa žene i marginalizirane skupine. To se odražava u izvješćima Ustavni blog.

Osnivači i suvoditeljice istraživačke mreže, prof. dr. Henrike von Scheliha (Pravni fakultet Bucerius), prof. dr. Anne-Kristin Kuhnt (Sveučilište u Rostocku) i prof. dr. Dana-Sophia Valentiner (Sveučilište Helmut Schmidt/Sveučilište Bundeswehra u Hamburgu) raspravljale su o temama kao što su pravna zaštita reproduktivnih prava kao ljudskih prava, strukturne nejednakosti u pristupu skrb o reproduktivnom zdravlju, te uloga društvenih i ekonomskih uvjeta za reproduktivno samoodređenje u brojnim diskusijskim skupinama. Ove rasprave su posebno relevantne jer istraživanja pokazuju da 44% žena i djevojaka u svijetu nema kontrolu nad svojim seksualnim zdravljem i brigom o reproduktivnom zdravlju bpb.de se prikazuje.

Strukturne nejednakosti i njihovi učinci

Konferencija je bila forum za razmjenu interdisciplinarnih perspektiva o reproduktivnoj pravdi. Pristup reproduktivnim medicinskim postupcima ozbiljno je ograničen u Njemačkoj, posebno za queer parove. Pobačaji su regulirani i kriminalizirani kaznenim zakonom, što dovodi do reproduktivne heteronomije. Glasno se traži dekriminalizacija, ali nedostaje političke volje za reforme. Ovo pojačava strukturne prepreke koje ometaju reproduktivno samoodređenje.

Osim toga, ELSA studija pokazuje da je situacija skrbi za neželjene trudnoće u Njemačkoj neizvjesna, što rezultira psihosocijalnim stresom za pogođene žene. Pristup potrebnim informacijama i medicinskim uslugama otežan je stigmom i društvenom nejednakošću. Zakonska regulativa o pobačaju i povezane društvene norme utječu ne samo na pravnu situaciju, već i na osobno ponašanje mnogih pogođenih u donošenju odluka.

Globalni kontekst reproduktivnih prava

Na globalnoj razini reproduktivna prava i dalje su u krizi. Politike planiranja obitelji pod pritiskom su i pristup kontracepcijskim sredstvima često je ograničen. Istraživanja pokazuju da ta ograničenja često dovode do zdravstvenih rizika za žene. Reproduktivno samoodređenje kao dio individualne slobode i društvene pravde nije dovoljno promicano u mnogim zemljama, uključujući Njemačku.

Koncept reproduktivnog zdravlja, koji se temelji na konceptu zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, uključuje zdravstvenu, socijalnu i psihološku dimenziju. Analiza povijesnih zakona koji su, primjerice, bili usmjereni protiv kontracepcijskih sredstava, pokazuje koliko snažno političke ideje o obitelji i rodu utječu na reproduktivno zdravlje. Kako bismo doveli do trajne promjene, nužna je promjena paradigme kada je riječ o pristupu kontracepciji i pobačaju.

Ukratko, može se reći da konferencija istraživačke mreže ReproGerecht ne samo da naglašava aktualne izazove, već daje važan doprinos jačanju reproduktivnih prava i pravde. Ne može se dovoljno naglasiti važnost interdisciplinarne suradnje na ovim pitanjima kako bi se održivo poboljšali uvjeti za reproduktivno zdravlje.