Revolucionarni geni: Istraživači dešifriraju genome primata i njihove tajne!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Međunarodni istraživački tim, uključujući Sveučilište u Hamburgu, dekodira genome šest vrsta velikih majmuna. Rezultati objavljeni u časopisu Nature.

Ein internationales Forschungsteam, einschließlich der Uni Hamburg, entschlüsselt die Genome von sechs Menschenaffenarten. Ergebnisse in Nature veröffentlicht.
Međunarodni istraživački tim, uključujući Sveučilište u Hamburgu, dekodira genome šest vrsta velikih majmuna. Rezultati objavljeni u časopisu Nature.

Revolucionarni geni: Istraživači dešifriraju genome primata i njihove tajne!

Međunarodni istraživački tim nedavno je u potpunosti dekodirao gene šest vrsta primata. Ovo značajno otkriće objavljeno je u časopisuPrirodaobjavljeno i nudi dublji uvid u evoluciju čovjekolikih majmuna. Odjel za biologiju Sveučilišta u Hamburgu bio je uključen u ovaj projekt, s posebnim naglaskom na imunološke gene koji su važni za proteine ​​imunološkog sustava. Ovo novo istraživanje ne samo da omogućuje poboljšano znanje o genetskim odnosima, već i o karakteristikama specifičnim za vrstu proučavane vrste.

Pod vodstvom Evana E. Eichlera sa Sveučilišta Washington u SAD-u dekodirani su genomi sljedećih vrsta: čimpanze, bonoba, gorile, orangutana s Bornea, orangutana s Sumatre i siamanga. Rezultati ove studije posebno su vrijedni jer pokazuju visoku točnost: manje od jedne pogreške u 500.000 parova baza, što rezultira s ukupno 215 neprimjetno sekvenciranih kromosoma. Ovi precizni podaci imaju potencijal za značajno poboljšanje budućih genetskih studija.

Napredak u genomskim istraživanjima

Potpuno sekvencioniranje ljudskog genoma prvi put je provedeno 2001. Od tada su se razvile metode za dekodiranje genoma primata. Prethodne studije opetovano su pokazivale nedostatke u sekvencama genoma i proučavanim vrstama, što je otežavalo istraživanje. Koristeći nove tehnologije sekvenciranja i metode analize, međunarodni istraživački tim uspio je uspješno prevladati te izazove i generirati vrijedne podatke.

Tobias Lenz, jedan od autora studije, naglašava važnost ovih novih genomskih podataka. Pomažu da se bolje razumije kako patogeni mogu skočiti s jedne vrste na drugu i na ljude. To bi moglo dati ključni poticaj za buduća istraživanja u poljima medicine i evolucijske teorije.

Izgledi za buduće studije

Nalazi iz ove opsežne analize otvaraju nove mogućnosti za istraživanje genomike primata. S dobivenim podacima znanstvenici mogu preciznije istražiti koji genetski čimbenici igraju ulogu u evoluciji čovjekolikih majmuna i kako se oni razlikuju od ljudskih gena. Ovo ne samo da bi moglo produbiti naše razumijevanje evolucije čovjekolikih majmuna, već bi moglo imati i važne implikacije za rješavanje zoonotskih bolesti, tj. bolesti koje se prenose sa životinja na ljude.

Sve u svemu, ovaj projekt pokazuje potencijal suvremenog genomskog istraživanja i važnost međunarodne suradnje za revolucionarna znanstvena dostignuća. Potpuni genomi šest vrsta primata nisu samo korist za znanost, već i vrijedan temelj za buduća genetička istraživanja.

Za više informacija o istraživanju i njegovim rezultatima pogledajte Sveučilište u Hamburgu, Ogledalo i APA.