Revolucionarna dubinska stimulacija mozga: nova nada protiv mucanja!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Znanstvenici sa Sveučilišta u Frankfurtu koriste duboku stimulaciju mozga za liječenje mucanja. Rezultati i perspektive istraživanja.

Wissenschaftler der Uni Frankfurt nutzen tiefe Hirnstimulation zur Behandlung von Stottern. Ergebnisse und Forschungsperspektiven.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Frankfurtu koriste duboku stimulaciju mozga za liječenje mucanja. Rezultati i perspektive istraživanja.

Revolucionarna dubinska stimulacija mozga: nova nada protiv mucanja!

Istraživanje duboke moždane stimulacije (DBS) značajno napreduje u liječenju raznih neurodegenerativnih bolesti. Sve više obećavaju izgledi, posebice u liječenju bolesti kao što su Parkinsonova bolest i mucanje. Tako je izvijestio puk.uni-frankfurt.de da je tim predvođen Christianom Kellom sa Sveučilišnog medicinskog centra Frankfurt te Nilsom Warnekeom i Katrin Neumann sa Sveučilišne bolnice u Münsteru uspješno upotrijebio metodu za ublažavanje mucanja. Intervencija je usmjerena na električnu stimulaciju lijevog talamusa, što je pridonijelo značajnom smanjenju učestalosti mucanja.

Rezultati su obećavajući: nakon stimulacije učestalost mucanja smanjila se za 46%, a smanjila se i težina simptoma. Ovi su pomaci nevjerojatni, pogotovo jer se prije 30 godina sumnjalo na psihološke uzroke mucanja. Danas znamo da genetski čimbenici i različite strukture mozga također igraju ulogu. Kod ljudi koji mucaju slušni korteks u lijevoj hemisferi mozga manje je u interakciji s motoričkim korteksom, za koji se smatra da je uzrok mucanja.

Istraživanje DBS-a u Parkinsonovoj bolesti

Raznolikost u korištenju duboke moždane stimulacije očituje se iu liječenju Parkinsonove bolesti. charite.de izvještava o aktualnim studijama koje se bave motoričkim i kognitivnim učincima DBS-a. Zanimljivo, rezultati pokazuju da se nepoželjne kognitivne nuspojave prenose drugačijim živčanim putovima nego pozitivni motorički učinci. DBS se stoga pokazao kao učinkovita alternativa liječenju pacijenata koji ne reagiraju adekvatno na liječenje lijekovima.

Ciljna struktura DBS-a je subtalamička jezgra, koja je odgovorna ne samo za sekvence pokreta nego i za kognitivne procese. Istraživači na Odjelu za neurologiju na kampusu Charité Mitte proveli su bihevioralne i slikovne eksperimente koji su namijenjeni optimizaciji terapija i poboljšanju kvalitete života pacijenata. Koristeći mjerenje živčane aktivnosti, znanstvenici žele identificirati obrasce specifične za bolest i individualizirati terapiju.

Najnovija dostignuća u istraživanju stimulacije mozga

Istraživački tim Charité pruža dodatne uvide u učinke dopamina i njegovu imitaciju pomoću DBS-a. Glasno charite.de tim koristi strojno učenje za analizu moždanih signala iz senzomotornog korteksa. Ova su otkrića važna za razvoj inteligentnih sučelja između mozga i računala koja bi mogla ubrzati komunikaciju između mozga i mišića.

Studije na 25 pacijenata s Parkinsonovom bolešću koji su bili podvrgnuti dubokoj stimulaciji mozga pokazale su da DBS može oponašati funkciju dopamina u mozgu. Ovo se pokazalo revolucionarnim za liječenje simptoma kao što je akinezija, gdje pacijenti imaju poteškoća s dobrovoljnim pokretanjem pokreta.

Sve u svemu, istraživanje dubinske stimulacije mozga nudi obećavajuće pristupe poboljšanju mogućnosti liječenja mucanja i Parkinsonove bolesti. Međutim, s obzirom na složenost bolesti, ostaje za vidjeti kako se ti pristupi mogu implementirati u kliničku praksu.