Majke u Njemačkoj: Mentalno zdravlje u velikoj opasnosti!

Majke u Njemačkoj: Mentalno zdravlje u velikoj opasnosti!

Mentalno zdravlje majki ima izravan utjecaj na razvoj njihove djece i na njega utječu različiti čimbenici. Istraživači na Medicinskom fakultetu u Hannoveru (MHH) istražuju te složene odnose i otkrili su da oko jedna od tri žene u Njemačkoj ima mentalni poremećaj, uključujući mnoge majke. Središnje pitanje studije bilo je identificirati uzroke psiholoških tegoba kod majki. Utvrđeno je da je osjećaj nesigurnosti u roditeljskoj ulozi najveći utjecajni faktor na mentalno zdravlje majki.

Rezultati studije pokazuju da majke koje se osjećaju nesigurno u svojoj roditeljskoj ulozi imaju značajno višu razinu psihičkog stresa. Zadovoljstvo u područjima obiteljskog života, odnosa i ravnoteže između poslovnog i privatnog života izravno je povezano s mentalnim zdravljem. Veće zadovoljstvo u tim područjima života povezano je s boljim mentalnim zdravljem. Anksiozni poremećaji i poremećaji raspoloženja su među najčešćim psihičkim bolestima majki, s prevalencijom od oko 21% odnosno 12%.

Odnosi između zdravlja majke i djeteta

Mentalno zdravlje roditelja ima dubok utjecaj na rast i razvoj njihove djece. Brojne studije pokazuju da psihološki problemi majke mogu dovesti do povećanog rizika od bolesti djece u odrasloj dobi. Najčešće bolesti kod majki su depresija, anksiozni poremećaji, opsesivno-kompulzivni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj.

Statistike pokazuju da oko 10% trudnica i 13% novopečenih majki pati od poremećaja raspoloženja. Ovi psihološki izazovi mogu negativno utjecati na interakcije roditelj-dijete i utjecati na vjerojatnost preživljavanja i razvoja djece. Djeca čiji su roditelji s psihičkim poteškoćama podložnija raznim zdravstvenim problemima, uključujući zaostajanje u razvoju i pothranjenost. Osobito u zemljama u razvoju, majke i djeca su u opasnosti od većeg morbiditeta i mortaliteta uzrokovanog siromaštvom, stresom i neodgovarajućom medicinskom skrbi.

Mentalne bolesti tijekom i nakon trudnoće, posebice postporođajna depresija (PPD), pogađaju značajan dio žena i manifestiraju se različitim simptomima kao što su loše raspoloženje, smanjena porivnost i poremećaji spavanja. Ta su stanja izlječiva, a rane intervencije mogu poboljšati zdravlje majke i kvalitetu života. Srećom, prijašnje studije pokazuju da mjere majke i djeteta na bolničkom liječenju često mogu dovesti do kratkoročnih i srednjoročnih poboljšanja zdravlja.

Potreba za podrškom i intervencijom

Važan aspekt istraživanja je potreba za odgovarajućim opcijama podrške za majke. Za mnoge majke s ograničenim mentalnim sposobnostima postoje opcije za pomoć koje mogu potvrditi obiteljski liječnici i koje mogu zatražiti preko zakonskih društava za zdravstveno osiguranje. Mreža za istraživanje obiteljskog zdravlja, koju čini interdisciplinarni tim iz MHH i stacionarnih ustanova majka/otac-dijete, igra ključnu ulogu u razvoju koncepata za poboljšanje zdravlja majki i obiteljskog života.

Također je važno boriti se protiv stigmatizacije mentalnih bolesti kako bi se pogođenim majkama olakšalo traženje pomoći. Stvaranje poticajnog okruženja može pomoći majkama i njihovoj djeci da zdravije odrastaju i razvijaju se. Znanstvenici su predani povećanju obrazovanja i boljim resursima za rješavanje ovih izazova i na taj način poboljšanju kvalitete života obitelji.

Općenito, opsežna analiza, objavljena u specijaliziranom časopisu BMC Women's Health, pokazuje da je mentalno zdravlje majki središnje pitanje koje nema samo individualnu već i društvenu važnost. Rezultati, objavljeni u kolovozu 2025., pozivaju nas da intenziviramo dijalog o izazovima i potrebama majki u Njemačkoj i da razvijemo odgovarajuće mjere za pružanje pomoći i podrške. Dodatne informacije možete pronaći na MHH, Univadis i Okrug Freising.