Klimatska kriza u Tirinškoj šumi: Može li se naša priroda ipak spasiti?

Klimatska kriza u Tirinškoj šumi: Može li se naša priroda ipak spasiti?

Promjene u Tirinškoj šumi postale su osobito uočljive posljednjih godina. Posebno je područje oko Ilmenaua u središtu znanstvenih rasprava i rasprava o egidi. U petak, 14. ožujka 2025., Hagen Dargel, voditelj odjela za šumarstvo Frauenwald, predstavit će trenutni razvoj i buduće izazove šuma u predavanju na Tehnološkom sveučilištu Ilmenau. Ulaz na ovaj informativni događaj je 5 eura i počinje u 15:00 sati. u Faradaybau, Weimarer Straße 32.

Tirinška šuma značajno se promijenila zbog ljudske intervencije i prirodnih katastrofa. Učinci klimatskih promjena posebno su ozbiljni, a pojačani su izrazito toplim i sušnim godinama od 2018. Ovakvi klimatski uvjeti pogodovali su širenju smrekinog potkornjaka koji prvenstveno napada oslabljena stabla smreke i dovodi do njihovog uginuća. Smreke su najzastupljenija vrsta drveća u Tirinškoj šumi, što znatno povećava posljedice najezde potkornjaka. Prema nalazima od tu-ilmenau.de Bitno je pažljivo analizirati trenutnu situaciju.

Klimatske promjene i njihove posljedice

Klimatske promjene ugrožavaju ne samo smrekove sastojine, već i cijeli šumski ekosustav. Ključni aspekti su gubitak staništa i opadanje životinjskih i biljnih zajednica. Ovo posebno utječe na vrste koje se oslanjaju na vlažna i hladna staništa, kao što je 350 uzdignutih močvara koje se nalaze u Tirinškoj šumi. thueringenforst.de naglašava da su mnoge domaće vrste drveća pod sve većim pritiskom.

Kako bi se suprotstavili ovoj krizi, šumari i vlasnici šuma razvijaju strategije za ublažavanje učinaka klimatskih promjena. Mjere uključuju pretvaranje netaknutih šuma u klimatski stabilne mješovite sastojine i pošumljavanje oštećenih područja mješovitim vrstama drveća bogatim vrstama otpornim na klimatske promjene. Jasno je da promjene u populaciji vrsta u domaćim šumama ne samo da je potrebno unaprijed planirati, već su i hitno potrebne.

Drugi problem su strani štetni organizmi koji su u Tiringiju došli kroz globalnu trgovinu robom, uključujući i azijskog dugorogog kornjaša. Osim toga, odumiranje izdanaka jasena, uzrokovano gljivom "lažne bijele čašice stabljike", značilo je da se u državnoj šumi godinama ne sadi stablo jasena. Istodobno se šire egzotične biljke kao što su kasnocvjetajuća crna trešnja, japanski dresnik, nebesko drvo i golema svinja, koje istiskuju domaće vrste i potencijalno izazivaju iritacije kože i alergijske reakcije kod ljudi.

Pogled u budućnost

Izazovi koje klimatske promjene predstavljaju za Tirinšku šumu su ogromni. Šumari i vlasnici šuma naglašavaju da prilagodba lokalnih šuma promjenjivim klimatskim uvjetima zahtijeva izdržljivost i izdržljivost. U nadolazećim desetljećima bit će važno šumu promatrati ne samo kao izvor resursa, već i kao vrijedan ekosustav čije je očuvanje od središnje važnosti kako za prirodu tako i za ljudsko društvo.

Predavanje Hagena Dargela stoga će pružiti ključne uvide u akutne izazove i potrebnu unakrsnu strategiju za spas šuma u Tiringiji.