Budućnost svjetskog poretka: stručnjaci raspravljaju o promjenama moći i novim izazovima

Budućnost svjetskog poretka: stručnjaci raspravljaju o promjenama moći i novim izazovima

Svjetski poredak je u stanju preokreta koji karakteriziraju duboke geopolitičke promjene. Sveučilište u Erfurtu, pokrajinski parlament Tiringije i medijska grupacija Funke nastavljaju svoju zajedničku seriju predavanja u ljetnom semestru 2025. kako bi analizirali ovaj razvoj događaja. Tema je: “Budućnost svjetskog poretka u svjetlu globalnih kretanja” i posebno se fokusira na utjecaj Zapada. Prvi događaj održat će se 10. lipnja u 18:15, kada će Julia Friedlander, direktorica Atlantic Bridge e.V., otvoriti temu svojim predavanjem “Ponovni pregovori o svjetskom poretku: uloga Zapada”. Ovaj događaj smatra se jednom od važnih platformi za raspravu o dalekosežnim posljedicama sukoba u Ukrajini i opadanju moći Zapada. Ulaz počinje u 18 sati. a ulaz je slobodan; Preporuča se registracija na thueringer- Allgemeine.de/ringvorlesung.de.

Ruski rat protiv Ukrajine naglašava izazove s kojima se suočava međunarodna zajednica. Europski i američki interesi su u padu, dok zemlje poput Kine i Indije vape za većim utjecajem. Ovaj tektonski pomak u odnosima moći od Atlantika prema Indo-Pacifiku signalizira novu fazu u globalnom poretku. Indo-Pacifik, koji sadrži 60 posto svjetskog stanovništva i globalnog proizvoda, sve se više doživljava kao geopolitičko središte. “Pax Americana” – američki hegemonijski sustav – predmet je rasprave jer se SAD sve više fokusira na natjecanje s Kinom.

Globalni utjecaj i geopolitički trendovi

Povlačenje SAD-a iz sukoba na Bliskom istoku iu Europi vodi ponovnoj strateškoj procjeni. To omogućuje SAD-u da oslobodi resurse za natjecanje s Kinom. U ovom “GZero svijetu”, u kojem nedostaje stabilan globalni poredak, ekonomske prednosti su potisnute u drugi plan, a geopolitički interesi postaju važniji. U isto vrijeme, Rusija, koja zapadne sankcije doživljava kao "porez velikih sila", zahtijeva više utjecaja i spremna je prihvatiti ekonomske nedostatke.

Geopolitičke promjene ne samo da utječu na odnos snaga između država, već imaju i dalekosežne društvene i ekonomske posljedice. Sukob u Ukrajini doveo je do krize gladi u Africi jer ključni dobavljači hrane propadaju. U isto vrijeme, EU se suočava s izazovima, kao što je Regionalno sveobuhvatno gospodarsko partnerstvo (RCEP), koje djeluje kao važna zona slobodne trgovine. U tom kontekstu, EU ima poteškoća s ratifikacijom trgovinskih sporazuma, što bi moglo dodatno utjecati na konkurentnost.

Tehnološke inovacije i društveni potresi

Događaji 2025. godine mogu se opisati kao prekretnica između fragmentacije i težnje za novim organizacijskim strukturama. Rastuća neizvjesnost, pod utjecajem ekonomske nestabilnosti, migracijske i klimatske krize, postala je nova normala. U svijetu kojeg karakteriziraju fragmentirane strukture moći i konfrontirajuća multipolarnost, rat u Ukrajini ostaje središnji izvor sukoba. Unatoč međunarodnim naporima, budućnost ostaje neizvjesna jer geopolitički trendovi nastavljaju eskalirati, a sama društva suočavaju se s polarizacijom i sukobima oko vrijednosti i identiteta.

Izazovi s kojima se svijet suočava zahtijevaju intenzivnu raspravu o međunarodnim odnosima i sigurnosnoj politici. Aspekti kao što su kineski agresivni teritorijalni zahtjevi i potencijal za eskalaciju na Bliskom istoku pokreću pitanja o kojima će se raspravljati u seriji predavanja. Analize dr. Alexandera Dubowyja usredotočuju se na potrebu pronalaženja novih odgovora na stare probleme dok Europa teži svojoj strateškoj autonomiji i neovisnoj sposobnosti djelovanja. Stvaranje održivih rješenja nije samo politički izazov, već i društvena nužnost kako bismo se nosili s tekućim preokretima.

Ova strujanja i njihov utjecaj na međunarodni poredak apsolutno zahtijevaju kolektivno promišljanje i raspravu, koju moraju voditi ne samo akademske institucije nego i društvo u cjelini.