NABU projekt: Spašavanje žutokljune krastače počelo u Donjoj Saskoj!
Dr. Buschmann, počasni profesor na Sveučilištu Hildesheim, istražuje utjecaj puževa na očuvanje prirode i biološku raznolikost.

NABU projekt: Spašavanje žutokljune krastače počelo u Donjoj Saskoj!
Dr. Buschmann, novi počasni profesor na Sveučilištu Hildesheim, već se specijalizirao za mnoge vrste u svom području očuvanja prirode. Njegovo imenovanje važan je korak za akademsko i praktično produbljivanje zaštite prirode. Vodi seminar “Zaštita prirode i pravo okoliša” i donosi svoje veliko iskustvo kao državni predsjednik NABU Donja Saska. Buschmannovi istraživački interesi, posebno usredotočeni na vodozemce i interakcije između biljaka i životinja, uvijek su bili bitan dio njegove karijere. U sklopu svojih istraživanja, među ostalim, ispituje i utjecaj grabežljivaca puževa na vegetaciju i bioraznolikost.
Jedno od njegovih otkrića pokazuje da puževi imaju podjednako snažan utjecaj na biljni pokrov kao i ovce. Dok hranjenje puževa šteti biljnoj raznolikosti na suhim travnjacima, može imati pozitivan učinak u područjima bogatim hranjivim tvarima potiskujući dominantne biljne vrste. Buschmannovo zanimanje za očuvanje prirode probudilo se još u djetinjstvu. Nakon studija biologije u Würzburgu, iskustvo je stjecao kroz brojne prakse prije nego što je radio kao freelancer na raznim projektima.
Istraživanja i projekti žutokljune krastače
Jedan od Buschmannovih središnjih projekata uključuje žutotrbušu krastaču, kritično ugroženu vrstu vodozemaca u Njemačkoj. Ovo je uglavnom izgubilo svoja prirodna staništa, uglavnom zbog ljudskih aktivnosti. Unatoč toj prijetnji, žutotrbuša krastača uspjela je preživjeti u takozvanim sekundarnim biotopima kao što su kamenolomi i vojna vježbališta. Posljednjih godina čak je dobio i titulu "Lurch of the Year 2014", koju je pokrenulo Njemačko društvo za herpetologiju i znanost o terarijumu kako bi skrenulo pozornost na njezino stanište koje se smanjuje.
Žutotrbuša krastača, koja ima sivo-smeđu do glineno-žutu boju leđa i jarko žutu donju stranu, tradicionalno je kao stanište zahtijevala plitke, suncu izložene vodene površine. Trenutačno su potrebne mjere prilagodbe kako bi se stvorila prikladna staništa i održale vode za mrijest. NABU Donja Saska, pod Buschmannovim vodstvom, organizira projekte ponovnog uvođenja i zaštite ove vrste. To također uključuje uzgojnu stanicu u školskom biološkom centru u Hildesheimu, koja je aktivna od 2020. godine.
Umrežavanje i zaštitne mjere
Kako bi se osigurao opstanak žutokljune krastače i drugih vrsta vodozemaca, potrebne su opsežne mjere zaštite. To uključuje obnovu i održavanje njihovih voda za mrijest, stvaranje novih malih vodenih tijela i povezivanje staništa. Ovi su koraci ključni jer su žutokljuna krastača i drugi vodozemci kritično ugroženi u Njemačkoj, dok im u cijeloj Europi ne prijeti izumiranje.
Osim toga, u tijeku je nadregionalni projekt zaštite pet regionalnih udruga NABU, koji se bavi jačanjem i umrežavanjem populacije žutokljune krastače u Njemačkoj. U ovaj projekt uključeno je ukupno 130 područja. NABU nudi opsežne informacije poput brošura i letaka za podizanje svijesti odgovornih i javnosti o zaštiti žutokljune krastače.
Bliska suradnja je neophodna u kontekstu očuvanja vodozemaca. Koordinacija između različitih upravitelja ribnjaka i vrsta vodozemaca igra ključnu ulogu u stvaranju reproduktivnih voda. Profesionalni upravitelji ribnjaka i ribarske udruge mogu poduzeti mjere kako bi osigurali staništa za vodozemce bez dodatnih troškova. Čak i jednostavne mjere poput stvaranja odmorišta i toleriranja podvodne vegetacije od velike su važnosti za zaštitu vodozemaca.
Zahvaljujući inicijativi dr. Buschmanna i NABU-a, možemo se nadati pozitivnim pomacima u području očuvanja prirode, posebice s obzirom na prijetnju koju predstavlja gubitak prirodnih staništa i potrebne mjere zaštite za vrste vodozemaca kao što je žutokljuna krastača.