NABU projekt: Spašavanje žutokljune krastače počelo u Donjoj Saskoj!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dr. Buschmann, počasni profesor na Sveučilištu Hildesheim, istražuje utjecaj puževa na očuvanje prirode i biološku raznolikost.

Dr. Buschmann, Honorarprofessor an der Uni Hildesheim, erforscht den Einfluss von Schnecken auf den Naturschutz und die Artenvielfalt.
Dr. Buschmann, počasni profesor na Sveučilištu Hildesheim, istražuje utjecaj puževa na očuvanje prirode i biološku raznolikost.

NABU projekt: Spašavanje žutokljune krastače počelo u Donjoj Saskoj!

Dr. Buschmann, novi počasni profesor na Sveučilištu Hildesheim, već se specijalizirao za mnoge vrste u svom području očuvanja prirode. Njegovo imenovanje važan je korak za akademsko i praktično produbljivanje zaštite prirode. Vodi seminar “Zaštita prirode i pravo okoliša” i donosi svoje veliko iskustvo kao državni predsjednik NABU Donja Saska. Buschmannovi istraživački interesi, posebno usredotočeni na vodozemce i interakcije između biljaka i životinja, uvijek su bili bitan dio njegove karijere. U sklopu svojih istraživanja, među ostalim, ispituje i utjecaj grabežljivaca puževa na vegetaciju i bioraznolikost.

Jedno od njegovih otkrića pokazuje da puževi imaju podjednako snažan utjecaj na biljni pokrov kao i ovce. Dok hranjenje puževa šteti biljnoj raznolikosti na suhim travnjacima, može imati pozitivan učinak u područjima bogatim hranjivim tvarima potiskujući dominantne biljne vrste. Buschmannovo zanimanje za očuvanje prirode probudilo se još u djetinjstvu. Nakon studija biologije u Würzburgu, iskustvo je stjecao kroz brojne prakse prije nego što je radio kao freelancer na raznim projektima.

Istraživanja i projekti žutokljune krastače

Jedan od Buschmannovih središnjih projekata uključuje žutotrbušu krastaču, kritično ugroženu vrstu vodozemaca u Njemačkoj. Ovo je uglavnom izgubilo svoja prirodna staništa, uglavnom zbog ljudskih aktivnosti. Unatoč toj prijetnji, žutotrbuša krastača uspjela je preživjeti u takozvanim sekundarnim biotopima kao što su kamenolomi i vojna vježbališta. Posljednjih godina čak je dobio i titulu "Lurch of the Year 2014", koju je pokrenulo Njemačko društvo za herpetologiju i znanost o terarijumu kako bi skrenulo pozornost na njezino stanište koje se smanjuje.

Žutotrbuša krastača, koja ima sivo-smeđu do glineno-žutu boju leđa i jarko žutu donju stranu, tradicionalno je kao stanište zahtijevala plitke, suncu izložene vodene površine. Trenutačno su potrebne mjere prilagodbe kako bi se stvorila prikladna staništa i održale vode za mrijest. NABU Donja Saska, pod Buschmannovim vodstvom, organizira projekte ponovnog uvođenja i zaštite ove vrste. To također uključuje uzgojnu stanicu u školskom biološkom centru u Hildesheimu, koja je aktivna od 2020. godine.

Umrežavanje i zaštitne mjere

Kako bi se osigurao opstanak žutokljune krastače i drugih vrsta vodozemaca, potrebne su opsežne mjere zaštite. To uključuje obnovu i održavanje njihovih voda za mrijest, stvaranje novih malih vodenih tijela i povezivanje staništa. Ovi su koraci ključni jer su žutokljuna krastača i drugi vodozemci kritično ugroženi u Njemačkoj, dok im u cijeloj Europi ne prijeti izumiranje.

Osim toga, u tijeku je nadregionalni projekt zaštite pet regionalnih udruga NABU, koji se bavi jačanjem i umrežavanjem populacije žutokljune krastače u Njemačkoj. U ovaj projekt uključeno je ukupno 130 područja. NABU nudi opsežne informacije poput brošura i letaka za podizanje svijesti odgovornih i javnosti o zaštiti žutokljune krastače.

Bliska suradnja je neophodna u kontekstu očuvanja vodozemaca. Koordinacija između različitih upravitelja ribnjaka i vrsta vodozemaca igra ključnu ulogu u stvaranju reproduktivnih voda. Profesionalni upravitelji ribnjaka i ribarske udruge mogu poduzeti mjere kako bi osigurali staništa za vodozemce bez dodatnih troškova. Čak i jednostavne mjere poput stvaranja odmorišta i toleriranja podvodne vegetacije od velike su važnosti za zaštitu vodozemaca.

Zahvaljujući inicijativi dr. Buschmanna i NABU-a, možemo se nadati pozitivnim pomacima u području očuvanja prirode, posebice s obzirom na prijetnju koju predstavlja gubitak prirodnih staništa i potrebne mjere zaštite za vrste vodozemaca kao što je žutokljuna krastača.