Predrasude prema izbjeglicama: Zašto su Ukrajinci bolji od Arapa

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Sociolog Martin Ulrich analizira kako Austrijanci različito gledaju na izbjeglice iz različitih kultura.

Soziologe Martin Ulrich analysiert, wie Österreicher Geflüchtete aus verschiedenen Kulturkreisen unterschiedlich betrachten.
Sociolog Martin Ulrich analizira kako Austrijanci različito gledaju na izbjeglice iz različitih kultura.

Predrasude prema izbjeglicama: Zašto su Ukrajinci bolji od Arapa

Trenutna analiza pokazuje da se slika o izbjeglicama iz različitih kulturnih sredina u Austriji jako razlikuje. Prema sociologu Martinu Ulrichu, na ljude iz arapsko-afganistanske regije gleda se puno kritičnije od onih koji su pobjegli od rata u Ukrajini. Ovi rezultati objavljeni su u Austrian Journal of Sociology i temelje se na “Panelu o vrijednostima u kriznim situacijama” provedenom tijekom pandemije Corone. Nalazi pružaju važne uvide u različite percepcije onih koji traže zaštitu.

U kontekstu ukrajinske krize, koja je započela ruskim agresorskim ratom u veljači 2024., oko 6,4 milijuna Ukrajinaca pobjeglo je u Europu do ožujka 2025. Ovo izbjegličko kretanje predstavlja treću veliku migraciju od 2015., nakon izbjegličkih kretanja iz Sirije i Afganistana. Međutim, u društvu postoji jako polarizirano mišljenje o različitim skupinama izbjeglica.

Društvene percepcije i predrasude

Ulrichova studija ističe da 58% ispitanih vjeruje da se velikodušnost austrijske države u ukrajinskim zahtjevima za azil može ocijeniti pozitivno ili neutralno. Nasuprot tome, 73% stavova o arapskim afganistanskim izbjeglicama je kritično, uz uvjerenje da država ne bi trebala biti velikodušna. Te različite percepcije izraz su društvenih predrasuda prema izbjeglicama.

Zanimljivo, oko 60% ispitanika ne vjeruje da Ukrajinci dobivaju previše novca od države, dok 62% vjeruje da arapsko-afganistanske izbjeglice vjeruju. To sugerira da stereotipi o kriminalu i nasilju koji su snažno povezani s arapsko-afganistanskom skupinom imaju značajan utjecaj na javno mnijenje.

Aktualni podaci o zahtjevima za azil

Statistika azila u Austriji pokazuje da su izbjeglice 2023. podnijele ukupno 59.157 zahtjeva za azil. Glavne zemlje podrijetla su Sirija, Afganistan i Turska. Od 31.362 odluke o početnim zahtjevima, oko 55% je bilo pozitivno, dok je 45% odbijeno. Među najuspješnijim prijavama su one od izbjeglica bez državljanstva i iz Jemena.

Ono što je relevantno za kontekst useljavanja jest podatak da je 2024. u Austriji živjelo ukupno 2.327.064 imigranata. To odgovara približno 25,5% ukupnog stanovništva. Zapanjujuće je da ove brojke uključuju sve ljude koji stalno žive u zemlji koji su rođeni u drugoj zemlji, ali ne uključuju tražitelje azila.

Pogled na dinamiku migracija u EU

U širem europskom kontekstu, podaci Eurostata su poučni. U 2021. godini u EU je stiglo 2,3 milijuna imigranata iz zemalja izvan EU-a, što je povećanje od gotovo 18% u usporedbi s prethodnom godinom. Njemačka, Španjolska, Italija i Francuska bile su najpopularnije odredišne ​​zemlje za imigrante 2021. Te četiri zemlje predstavljale su 60 % svih novopridošlica u EU.

Izazovi i društvena dinamika povezani s imigracijom i dalje su složeni. Različite percepcije prema različitim skupinama izbjeglica kao što su arapsko-afganistanske i ukrajinske izbjeglice ilustriraju ne samo društvene napetosti, već i potrebu za međukulturalnim dijalogom za promicanje solidarnosti i razumijevanja u društvu.